Je li bajka o Snjeguljici inspirirana stvarnim ženama iz srednjeg vijeka?

Snjeguljica i sedam patuljaka nesumnjivo je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih bajki ikad ispričana. Od svog prvog knjižnog izdanja 1812. do danas doživjela je prijevode na gotovo sve svjetske jezike, u kazalištima je odglumljeno tko zna koliko verzija te bajke, a kino dvorane producirale su filmove raznih žanrova – od animiranih i drama, do horora i porno verzija. Različiti oblici umjetnosti slavili su Snjeguljicu unazad 200-tinjak godina, od glazbenika do kipara, od slikara do pantomimičara.

Pa ipak, koliko god priča o Snjeguljici i sedam patuljaka bila popularna, malo je onih koji znaju otkud braći Jacobu i Wilhelmu Grimmu ideja za pisanje te bajke, ali i po kojoj je ženi osmišljen i snimljen Snjeguljičin lik u istoimenom filmu koji potpisuje slavni Walt Disney.

Život nesretne grofice Margarete

Nagađa se da postoje samo dva moguća realna izvora po kojima je osmišljena Snjeguljica. Prvi seže u 16. stoljeće i povezuje se uz ljubav 16-godišnje grofice Margarete von Waldeck koja se zaljubila u princa Filipa II od Španjolske, no dopuštenje za brak nisu dobili niti od njezine pomajke Katarine von Hatzfeld, niti od španjolskog kralja. Zapletu je pridonijela rana Margaretina smrt za koju postoji (opravdana) sumnja da ju je otrovao španjolski dvor kad je imala samo 21. godinu (15. ožujka 1554.). Za razliku od Grimmove bajke, u ovom konkretnom slučaju nije moguće da ju je otrovala pomajka jer je Katarina von Hatzfeld preminula nedugo prije Margarete.

Ako se pitate otkud patuljici, objašnjenje je da je jedan od braće Margarete von Waldeck posjedovao rudnik bakra u blizini grada Wildungena, a većina rudara bila su djeca. Tu teoriju iznio je 1994. godine njemački povjesničar Eckhard Sander.

Margarete von Waldeck (lijevo) i Maria Sophia von Erthal (desno)

Stvarni dvorac, jabuke i legendarno ogledalo

Druga žena koja je navodno inspirirala pisanje bajke bila je Maria Sophia Margaretha Catharina von Erthal koja je rođena 1729. u njemačkom Lohru, a njezina pomajka bila je Claudia Elisabeth Maria von Venningen koja je izrazito favorizirala vlastitu djecu na štetu Marije. Dvorac u kojem je odrastala mala Maria danas je muzej i sadrži ogledalo na kojemu je ugravirano „self-love“ (samoljublje, ljubav prema samome sebi) i „she is as beautiful as the light“ (lijepa je poput svijetla). Inače, za ogledala iz Lohra pričalo se da su to ogledala „koja govore“, ali prema legendi, ta ogledala nisu podilazila zloj vještici, nego su u odrazu prikazivala istinu. Izrađivali su ih svjetski poznati lokalni staklari za koje se vjeruje da su napravili i stakleni lijes za Snjegulicu nakon što je pojela otrovanu jabuku. Iz vremena života (i smrti) Marije Sophije Margaretha Catharine von Erthal postoje crteži koji prikazuju ženu u staklenom lijesu.

Uvjerljivosti priče ide na ruku spoznaja da su brda oko Lohra bila prepuna voćnjaka u kojima su mahom bile posađene – jabuke. I opet se pitate gdje su patuljci? I opet je u blizini mjesto Bieber pored kojeg su postojali rudnici s vrlo malim oknima u kojima se, navodno, radili isključivo vrlo niski muškarci.

Naravno, potvrde da je neka od tih dviju priča istinita i da su baš po njoj braća Grimm napisali svoju Snjeguljicu i sedam patuljaka, nema. Baš kao što nema dokaza da je Giambattista Basile, talijanski pjesnik koji je skupljao bajke, negdje čuo priču o Snjeguljici, zapisao ju, a braća Grimm su ju samo preveli i prilagodili. Basile je umro oko 153 godine prije rođenja starijeg brata Grimm, Jacoba.

Oskar i sedam malih Oskara

Kad je u pitanju ekranizacija Snjeguljice, tu nema nikakvih dilema. Prvi nijemi film tog imena snimljen je 1903. godine i na žalost, traka tog filma je zauvijek izgubljena. Jednostavno je nestala. Bila je to prva ekranizacija ijedne bajke koju su potpisivala braća Grimm. Nakon toga su snimljene brojne varijante filma, raznih redatelja, producenata i studija diljem svijeta, no najpoznatiji je animirani film kojeg je 1937. producirao slavni Walt Disney. Zanimljivo, upravo je on dao imena patuljcima. Film su režirala šestorica ljudi i koštao je 1,8 milijuna dolara (ekvivalent današnjih 38 milijuna dolara), a zaradio 418 milijuna dolara (danas bi to bilo 8,7 milijardi dolara).

Naravno, film je nominiran za Oskara, no nije ga osvojio u godini kad je prikazan, nego godinu kasnije. Walt Disney je, naime, za to djelo dobio počasnog Oskara koji se sastojao od statue uobičajene veličine i sedam malih Oskara. Nakon toga film je proglašen jednim od 25 najvažnijih filmova u SAD-u i uključen je u Registar američkog filma, osvojio je još puno nagrada i priznanja i do danas je jedan od 10 najisplativijih filmova u povijesti sedme umjetnosti.

Marge Champion (1951.)

No, kako je Walt Disney zamislio Snjeguljicu? On nije imao mogućnost provjere kako su izgledale srednjovjekovne dame po kojima je navodno nastala bajka. Uostalom, njegova Snjeguljica ni po čemu ne nalikuje na djevojke s početka ove priče. Ne, njegova muza je bila Marge Champion koja je s 14 godina postala model za plesne kadrove pri animaciji i stvaranju animiranih filmova u Disney studijima. Do njihovih studija došla je zahvaljujući prijateljstvu svog oca Ernesta Belchera (inače baletnog plesača) s Waltom Disneyjem.

Pozirala je i kao model pri crtanju pokreta Plave vile (Vila s tirkiznom kosom) u Pinokiju iz 1940. godine, rasplesanog vodenog konja iz Fantasije snimljene iste godine i rode koja donosi djecu u animiranom filmu Dumbo (1941).

Kasnije se proslavila glumeći u nijemim filmovima, a zatim i u zvučnim filmovima, pogotovo onima s puno plesnih točaka. Bila je vrlo cijenjena i kao filmska koreografkinja. Prvi suprug bio joj je Art Babbitt, animator koji je u Disney studiju stvorio Šilju. Nakon njega, udavala se još dva puta, a umrla je 21. listopada 2020. godine, u 101. godini života.