Arhiva NASA - Grey #mag

Žene u fokusu ‘muškog heroizma’: Stvaranje novih poglavlja u povijesti svemirskih istraživanja

Šezdeset godina nakon što je Neil Armstrong izgovorio čuvene riječi pri prvom koraku na Mjesecu, svijet se sprema za novo poglavlje istraživanja svemira – ono u kojem će ključnu ulogu imati žene. NASA-in program Artemis, nazvan po grčkoj božici Mjeseca, prvi put će poslati astronautkinje na put prema površini našeg prirodnog satelita.

Od Valentine Tereškove do kandidatkinja za Mjesec

Uloga žena u svemirskim misijama nije nova, ali je povijesno bila potisnuta. Sovjetska kozmonautkinja Valentina Tereškova još je 1963. postala prva žena u svemiru, a NASA je tek 1983. poslala svoju prvu astronautkinju, Sally Ride. Ipak, do danas nijedna žena nije kročila po Mjesecu.

Artemis program namjerava to promijeniti. NASA je okupila posebnu skupinu astronautkinja koje su dio tzv. Artemis Teama – među njima su Jessica Meir, Anne McClain, Kate Rubins, Stephanie Wilson, Nicole Mann, Jasmin Moghbeli, Jessica Watkins i Kayla Barron. One su kandidatkinje koje bi mogle biti prve žene na površini Mjeseca.

Christina Koch: Prva žena na letu oko Mjeseca

Već je potvrđeno da će Christina Koch biti članica misije Artemis II – prvog leta s posadom oko Mjeseca nakon više od pola stoljeća. Iako ova misija neće sletjeti na površinu, Koch će ući u povijest kao prva žena koja je obišla Mjesec. Koch nije nepoznato ime u svemirskim krugovima. Drži rekord po najduljem neprekinutom boravku žene u svemiru (328 dana), a zajedno s kolegicom Jessicom Meir izvela je i prvi isključivo ženski svemirski hod.

NASA još nije objavila posadu misije Artemis III, koja bi trebala sletjeti na površinu Mjeseca najranije krajem ovog desetljeća. Iako su prvotni planovi naglašavali da će prva žena i prva osoba druge boje kože zakoračiti na lunarnu površinu, taj simbolički okvir službeno je odbačen u ožujku 2025. godine. Fokus je sada na znanstvenoj važnosti misije, no očekuje se da će među prvim članovima posade biti upravo žena.

Irkinja u planovima za odlazak na Mjesec

Uz NASA-u, u igri su i međunarodne partnerice. Rosemary Coogan, astronautkinja Europske svemirske agencije (ESA), često se spominje kao kandidatkinja za sudjelovanje u budućim misijama nakon 2027. godine. Time bi se Mjesec, kao globalno odredište, pretvorio i u pozornicu šire međunarodne suradnje u kojoj žene dobivaju sve istaknutiju ulogu.

Prva žena na Mjesecu bit će više od simboličkog trenutka. Bit će to ispravljanje povijesne neravnoteže i dokaz da istraživanje svemira više nije ekskluzivno područje ‘muškog heroizma’, već polje gdje ravnopravnost donosi novu snagu i perspektivu.

Kako će jedna Christina postati Artemida, moderna božica Mjeseca

Kad je ruska kozmonautkinja Valentina Vladimirovna Tereškova 16. lipnja 1963. postala prva žena u svemiru, a rusko-američko natjecanje osvajanja svemira postalo više od puke časti i znanstvene znatiželje, malo tko je i pomislio da će proći gotovo 60 godina da bi netko uopće pomislio na Mjesec poslati prvu ženu. U međuvremenu su Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali prvi od ukupno 12 ljudi koji su koračali zemljinim prirodnim satelitom, svoje stručnjake u svemir su poslali i Kinezi, Britanci, Indijci, Kanađani, Talijani, Japanci, Francuzi…, svjedočili smo velikim dosezima, suradnji istoka i zapada, čak i privatnim letovima u svemir, no žene su u toj priči uvijek bile u manjini. Prema službenim podacima, do ljeta 2023. u svemiru je ukupno bilo 634 ljudi raznih nacija, ali od toga samo su 73 bile žene (od toga 40-tak Amerikanki).

Upravo zato je prije tri godine s oduševljenjem primljena vijest koju je objavila NASA kako će u roku četiri godine poslati novu misiju na Mjesec, prvu od sredine prosinca 1972. godine, a u četveročlanoj posadi će sigurno biti i jedna žena. Objavljeno je i da su u užem izboru bilo 12 aktivnih astronautkinja, plus još pet njihovih kolegica koje su završavale obuku.

S vremenom su se iskristalizirala tri imena, no NASA nikad nije potvrdila medijske špekulacije da su u užem izboru Anne McClain, Christina Koch i Jessica Meir. Na kraju je američka svemirska agencija objavila da će posadu Artemis III misije sačinjavati Jeremy Hansen, Victor J. Glover, Reid Wiseman i Christina Koch koja je predviđena za izlazak iz modula i šetnju mjesečevom površinom.

Artemida (Artemis) je u grčkoj mitologiji boginja Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova (povezanost s Apollo misijama koje su letjele na Mjesec) sestra blizanka, Zeusova i Letina kći.

Unatoč svojim godinama (ove godine navršila je 44) Christina Koch je već vrlo iskusna astronautkinja koja je tijekom nekoliko međunarodnih misija dosad provela 328 dana, 13 sati i 58 minuta u svemiru, te u tom vremenu čak 42 sata i 15 minuta bila u tzv. svemirskoj šetnji.

Diplomirala je elektrotehniku i fiziku te magistrirala elektrotehniku na Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline U znanstvenim krugovima Christina se smatra briljantnom inženjerkom, vrhunski educiranom i znanstveno vrlo znatiželjnom osobom koja je iskustvo u svom poslu skupljala među ostalim i radeći u američkim znanstvenim bazama na Aljasci, Grenlandu i Antarktici, a dolaskom u NASA-u prije 10 godina ostvarila je rezultate radi kojih je zaslužila impresivnu nisku nagrada.

Kad će u prosincu 2025. put Mjeseca krenuti treći od zasad predviđena četiri dijela misije Artemis, Christina Koch će brojati sate do izlaska iz modula i prvog koraka na Mjesecu. Prije više od pola stoljeća Neil Armstrong je izrekao onu čuvenu rečenicu ‘ovo je mali korak za čovjeka, ali velik za čovječanstvo’, a hoće li i gospođa Koch biti slično inspirirana, tek nam ostaje za vidjeti. U svakom slučaju, ako sve bude išlo prema planu, Christina Koch će definitivno zaslužiti svojevrsnu besmrtnost, baš poput njezine kolegice, danas 83.godišnje Valentine Tereškove i cijelog niza velikih znanstvenica koje su znanjem, radom i uspjesima zadužile svijet…

Foto NASA