Kategorije
Život

Zaboravite mediteransku i bakinu kuhinju, Hrvati se sad ubijaju u junk foodu

Prema istraživanjima koja su provedena u svim članicama Europske unije, Hrvatska je na prvom mjestu po broju odraslih pretilih osoba, a na petom mjestu po broju pretile djece. Za državu koja je dio mediteranskog pojasa i kao turistička zemlja voli se pohvaliti ponudom zdrave mediteranske prehrane, to su užasavajući podaci. Pretilost Hrvata povezana je prvenstveno s lošom prehranom, a zatim kroničnim nedostatkom tjelesnih aktivnosti.

Ako na trenutak na stranu stavimo podatke o broju rekreativaca u Hrvatskoj i usporedimo ih sa statistikom zemalja u okruženju, te se koncentriramo samo na vrstu prehrane, vrlo brzo ćemo shvatiti u čemu je primarni problem s porastom broja pretili osoba. S obzirom na to da je prilično teško dobiti informacije o nutritivnoj vrijednosti potrošačke košarice prosječne hrvatske obitelji, a uz to idu i podaci o vrsti hrane koja se kupuje i konzumira, pokušali smo barem dio odgovora na pitanje što Hrvati jedu dobiti kroz informacije što Hrvati – naručuju.

Junk food na vrhu liste dostavljača

U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje se bave dostavom hrane, mi smo kontaktirali Glovo, Bolt i Wolt te nakon susretljivih sugovornika saznali da su sve tri tvrtke najviše dostavljale upravo onu hranu o kojoj svi pričamo kad s podsmjehom generaliziramo prehrambene navike Amerikanaca. Jedino što nam nedostaje na popisu dostave je hot dog.

Dakle, preko Bolta se tijekom 2023. godine najviše naručivalo ćevapa, tacosa, pomfrita i kebaba, Glovo je kao Top 3 narudžbe imao burgere, pizzu i kebab, a Wolt kao apsolutno najčešće naručeni prehrambeni proizvod ističe pomfrit, a nakon njega slijede cheeseburgeri, pizze i pileći katsu. Ako mislite da statistika ne može biti gora, razmislite još jednom; sva tri dostavljača objavila su da je najveći broj narudžbi bio tijekom večeri, između 18 i 20 sati, znači u vrijeme nakon kojeg se 99 posto ljudi više ne bavi rekreativnom aktivnosti, nego se priprema za noćni odmor.

Želeći biti sigurni da se spomenuti podaci odnose u najvećoj mjeri na domaće korisnike, a ne primjerice na turiste tijekom ljetnih mjeseci, upitali smo Bolt, Wolt i Glovo je li im se povećao broj narudžbi tijekom turističke sezone (vremenski i geografski) i odgovor je bio da je prema broju dostava očito da strani turisti ne koriste domaće dostavljače hrane za svoje potrebe. Štoviše, u Zagrebu upravo u vrijeme ljeta pada broj dostava, što možemo izravno povezati s odlascima Zagrepčana na godišnje odmore i povratkom studenata u svoja prebivališta.

Kad na predstavljene informacije dodate svakodnevnu konzumaciju u restoranima brze prehrane s hamburgerima, kebabima i pomfritima, pa različite ugostiteljske objekte koji primarno nude menu s roštiljem, jasno je zašto su Hrvati prvaci Europe po pretilosti.

Sljedovi burgera i krumpirića

Korisnik s najviše narudžbi putem Glova živi u Zagrebu te je napravio 565 za koje je platio više od 12.200 eura – što ga čini i korisnikom koji je potrošio najviše na narudžbe na Glovu u 2023. godini.

Wolt ističe da je najveći ceh u 2023. pripada korisniku koji je narudžbu platio čak 516 eura. Iz poznatog burger bara naručio je popis jela koji je uključio 29 sliders burgera, šest Vege sliders burgera te po 10 truffle Grana Padano krumpirića, cheese style krumpirića, classic krumpirića i ketchupa.

Kad je u pitanju turistička sezona, iz Bolta kažu da je bilo manje narudžbi tijekom ljeta, najviše zbog toga što veći broj korisnika iz Zagreba odlazi izvan grada, uključujući i na obalu. Partnerski restorani u Splitu, kažu u Boltu, tijekom ljeta se fokusiraju na goste na lokaciji, dok im platforme za dostavu postaju sekundarne.

Ugrožena djeca

Djeca su posebno osjetljiva kategorija, a trećina njih u Hrvatskoj je pretila. Pazite sad, prema domaćim istraživanjima provedenim prije godinu, dvije, negativni rekorder po regijama je – Dalmacija. Suprotno opće prihvaćenom mišljenju, djeca s mora najmanje se hrane zdravom Mediteranskom prehranom. Krivica za takvu užasnu statistiku se može i mora podijeliti na dvije strane: roditelje i državu. Naime, ako su roditelji odgovorni za prehranu svoje djece, pogotovo do izlaska iz osnovne škole, onda je država odgovorna da ta ista djeca imaju dovoljno obaveznih rekreativnih aktivnosti u školskom kurikulumu. Da djeca moraju imati dva sata tjelesnog odgoja tjedno u školi propisano je još davne 1874. godine i s te odredbe nismo se pomaknuli 150 godina. Štoviše, postoje podaci koji nas navode na mišljenje da je unatoč općem civilizacijskom napretku danas tjelovježba djece u školama na nižoj razini od spomenute 1874. godine.

Prema javno objavljenim podacima iz 2022. godine, čak 1.120 hrvatskih škola nema sportsku dvoranu. S druge strane, kad kreću u školu, 90 posto prvašića je dovoljno tjelesno aktivno, a osam godina kasnije, kada iz nje iziđu, ta aktivnost pada na samo 17 posto.

I nemojmo se zavaravati, može i mora biti više obaveznih rekreativnih aktivnosti u školi. Ako ih mali Mađari mogu imati svaki dan, onda možemo i mi. Uostalom, pogledajte samo susjede Slovence koji svakog vikenda masovno obiteljski pohode svoje trail staze, planinarske puteve, ceste uz jezera, bicikliraju, planinare, trče… Hrvatska je daleko, daleko od toga. U Hrvatskoj je tek svako četvrto dijete upisano na neku sportsku aktivnost.

Sredinom 2023. čuli smo da je rođena prva generacija djece koja će živjeti kraće od svojih roditelja. Razlog nisu ratovi, bolesti ili antivakseri, nego pretilost koja u prosjeku smanjuje ljudski život za 3,5 godine.

Alarmantna statistika za klince

Brojke koje ukazuju na najalarmantnije stanje upravo u mediteranskim zemljama potvrđuju premisu da se mediteranska prehrana, koja slovi kao najbolja za očuvanje zdravlje, sve manje konzumira, posebice među djecom. Istraživanje koje je između 2018. i 2022. godine provela Europska unija donosi zaključak je da su mediteranska djeca najdeblja te da ne konzumiraju mediteransku prehranu, već konzumiraju manje voća i povrća, a više slatkiša i zaslađenih napitaka te su manje tjelesno aktivna. S druge strane, djeca u sjevernim zemljama poput Norveške i Danske konzumiraju više ribe, maslinovog ulja i rajčica u odnosu na djecu koja žive u južnijim zemljama.

Kad su konkretno u pitanju hrvatski klinci, spomenuto istraživanje EU o prehrambenim navikama djece izgleda još gore nego mislimo. Primjerice, Hrvatska je s Litvom i Gruzijom smještena na samo začelje po dnevnoj konzumaciji svježeg voća te među posljednjih pet zemalja po konzumaciji svježeg povrća. U istom istraživanju navodi se da zaslađeni napici predstavljaju jedan od najčešćih izvora dodatnih šećera, a prema istom istraživanju 38 posto naše djece konzumira zaslađene napitke više od tri puta tjedno. Lošiju statistiku imaju samo Češka i Makedonija.

Kategorije
Kolumna

U životu ništa nije crno-bijelo. Tako je i s prehranom

Siječanj nam lagano prolazi, a dijete, detoksi i kojekakvi preparati za mršavljenje iskaču na sve strane. Obećavaju se fantastični rezultati u izuzetno kratkom roku i iako smo svjesni one stare izreke ‘ako zvuči predobro da bi bilo istina – obično je tako’, kada je naše zdravlje u pitanju to zanemarujemo kako bismo što prije bili zadovoljni odrazom u ogledalu. ‘Idem sad na xy dijetu, a kad skinem kilograme ću se zdravo hraniti’. Zvuči poznato?

Svi smo bili u toj situaciji, nezadovoljni svojim izgledom krenemo istraživati kojom dijetom ćemo najbrže skinuti višak koji nas muči i nadobudno krenemo s najnovijom dijetom. Religijski se držimo svih uputa i zabrana koje dolaze uz nju, vidimo pomak brojke na vagi da bi nakon dva-tri tjedna odustali i vratili se starom načinu prehrane uz ‘nadoknađivanje’ u uživanju u hrani koja nam je bila zabranjena dok smo bili na dijeti te tako vratili izgubljeno i dodali još koji kilogram. Pa nakon nekog vremena opet krenemo s istim ciklusom s istim rezultatima. Zašto je to tako?

Zato što restriktivne dijete eliminiraju cijele skupine namirnica i stvaraju osjećaj uskraćenosti. Iako mogu dati kratkoročne rezultate, restriktivna priroda često dovodi do neravnoteže u prehrani i, što je još više zabrinjavajuće, potencijalnih zdravstvenih rizika. Osim rizika za zdravlje, često dolazi do poremećaja u prehrani ili nezdravog odnosa prema hrani. Tako često možemo čuti da određena namirnica deblja i da je ne smijemo jesti ili da je neka namirnica savršena i da baš nju moramo jesti kako bismo ubrzali metabolizam i skinuli kilograme.

Realnost je da u prehrani nije sve tako crno/bijelo. Ništa nije zabranjeno niti se treba u potpunosti izbaciti iz prehrane. Nema zabranjenih, ni savršenih namirnica. Bitna je ravnoteža kako bi zadovoljili energetske i nutritivne potrebe organizma u skladu s individualnim potrebama. Zašto nam je to tako teško prihvatiti?

Pravilna prehrana zahtijeva promjenu u načinu razmišljanja. Zahtijeva razumijevanje značaja uravnoteženih obroka, kvalitetnih sastojaka i utjecaja prehrane na naše zdravlje, a ne samo izgled. Ne obećava fantastične rezultate u kratkom vremenu nego zagovara dosljednost, strpljivost i osviještenost prilikom odabira naših obroka. Potiče nas na razmišljanje i osvještavanje što unosimo u naše tijelo i posljedice istoga. I nema određeni rok. Pravilna prehrana je nešto što podrazumijeva dugoročne promjene koje ćemo održavati do kraja života.

Dobro uravnotežena prehrana, bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima, podržava bezbroj tjelesnih funkcija, od jačanja imunološkog sustava do popravka stanica. Hranjive tvari dobivene iz zdrave hrane neophodne su za održavanje razine energije, promicanje mentalne jasnoće i osiguravanje učinkovitog funkcioniranja naših organa i organizma

Pravilna prehrana moćna je preventivna mjera protiv kroničnih bolesti. Prehrana bogata antioksidansima, kojih ima u izobilju u voću i povrću, pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa i upala, smanjujući rizik od bolesti poput bolesti srca, dijabetesa i određenih vrsta raka. Dugoročne dobrobiti pravilne prehrane daleko nadilaze estetiku, obuhvaćajući proaktivan pristup očuvanju zdravlja. Pozivam vas da početkom ove godine ne pokušavate nove dijete nego se posvetite uvođenju novih zdravijih navika i vrlo brzo ćete primijetiti pozitivne promjene. Ne samo što se tiče zdravlja nego i izgleda, jer gubitak viška kilograma i održavanje zdrave težine je samo jedna od nuspojava pravilne prehrane.

Kategorije
Zdravlje

Sedam načina kako ojačati imunitet za nadolazeće hladne dane

Stigla nam je jesen, sunčane dane zamijenili su dani ispunjeni kišama, sivilom i hladnijim temperaturama. Jesen nam, osim toga, donosi i povećanu osjetljivost na sezonske bolesti. Sve češće čujemo šmrcanje, kašljanje i kihanje oko nas, a pošto znanost još nije razvila način za ljudsku hibernaciju, moramo se nositi sa sezonskim boljkama kako znamo i umijemo. Iz tog razloga vam u nastavku donosim nekoliko savjeta kako ojačati imunitet u ovo hladno doba.

Dajte prednost nutritivno bogatoj hrani

Promjena vremena često izaziva želju za ‘jačim’ obrocima. Variva i juhe bogate povrćem neka vam se redovito nađu na jelovniku. Namirnice poput kelja, špinata, agruma, bobičastog voća, orašastih plodova, sjemenki i plave ribe nude bitne hranjive tvari poput vitamina C, cinka i antioksidansa, za koje se zna da podržavaju imunološki sustav.

Suplementacija vitaminom D

Naše tijelo ‘stvara’ vitamin D prilikom izlaganja suncu. Nažalost, u zimsko doba je dosta velika vjerojatnost da sunce vidimo rijetko i u nedovoljnim količinama. Pošto je vitamin D izuzetno važan za naše zdravlje, bilo bi dobro razmisliti o dodacima vitamina D za podršku imunološkoj funkciji.

Kvalitetan san za otpornost imuniteta

Dosljedna rutina spavanja od 7 do 9 sati po noći je ključna za naš imunitet. Spavanje je vrijeme regeneracije i oporavka našeg organizma.

Vježbanje za zdravlje imuniteta

Tjelesna aktivnost je izuzetno važna za jačanje imunološkog sustava. Redovito vježbanje poboljšava cirkulaciju i pokretljivost imunoloških stanica te pomaže u smanjenju stresa koji može ugroziti imunitet.

Hidratacija i zdravlje

Često dolaskom hladnijeg vremena ne osjećamo žeđ te nesvjesno smanjimo konzumaciju vode. Pravilna hidratacija organizma je jako važna za pravilno funkcioniranje organizma pa tako i za naš imunitet. Ako vam se ispijanje vode ne čini kao privlačna ideja, biljni čajevi i povrtne juhe su odlična alternativa za hladnije dane.

Higijena

Redovita tjelesna higijena bi nam uvijek trebala biti dio svakodnevice, ali u hladnije doba se posebno  naglašava važnost redovitog pranja ruku. Redovito i pravilno pranje ruku spriječit će širenje većine zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama.

Stres management

Danas živimo u izuzetno stresnom razdoblju, a taj stres ima razoran utjecaj na naš organizam i imunitet. Pošto ga ne možemo izbjeći, možemo pronaći načine kako se nositi s njim kako nam ne bi narušio zdravlje. Neki od načina kako se nositi sa stresom mogu biti redovita tjelovježba, meditacija ili yoga… Poanta je da nađete ono nešto što vas veseli i opušta te pokušate to redovito prakticirati.

Ukratko, jačanje imunološkog sustava u hladnijem vremenu pitanje je održavanja uravnotežene prehrane, odgovarajućeg sna, redovite tjelovježbe, upravljanja stresom i osnovnih higijenskih praksi. Iako ne postoji jedinstveni lijek za prevenciju svih bolesti, integracija ovih navika u vaš stil života može značajno ojačati obrambene mehanizme vašeg tijela i pomoći vam da što bezbolnije dočekate proljeće.

Kategorije
Zdravlje

Zdrave navike za uspjeh: Ljetni stil života prilagodite jeseni i novoj (školskoj) rutini

U vrućim ljetnim danima više smo posvećeni zdravim navikama – redovito doručkujemo, unosimo veće količine vode, voće i povrće sastavni je dio dnevnog jelovnika, dok smanjujemo konzumaciju ‘teške’, masne hrane. Uz više kretanja i boravka na svježem zraku, ljetne navike dugoročno rezultiraju zdravijim načinom života, koji je temelj za ostale mjesece u godini. Zato je početak školske godine pravo vrijeme za uvođenje novih dobrih rutina i nastavak onih koje smo imali tijekom ljeta.

Doručak je izvor cjelodnevne energije

Cijela obitelj trebala bi posvetiti dovoljno vremena odmoru i kvalitetnom snu, pripremi nutritivnog doručka, učenju, igri i ostalim zabavnim aktivnostima. S obzirom na to da je djeci, ali i roditeljima potrebno određeno vrijeme za prilagodbu, omogućite si barem tjedan ili dva postupnog prelaska na redovni raspored. Ako obitelj cijeli taj proces promatra kao nešto zabavno i pozitivno, lakše će usvojiti naviku vraćanja u rutinu.

Ispitivanje školske djece u programu Vrtim Zdravi Film pokazalo je da njih 30 posto ne doručkuje svaki dan. Prvi obrok dana je važan jer pozitivno utječe na kognitivne sposobnosti tijekom školskog dana, a znanstveno je dokazano kako djeca koja redovito doručkuju bolje prate nastavu, lakše usvajaju novo gradivo i imaju bolju koncentraciju. Doručak ne mora biti kompliciran, jednostavno obratite pažnju da cijela obitelj konzumira proizvode od cjelovitih žitarica poput pahuljica, voće i povrće, fermentirane mliječne proizvode koji sadrže probiotike te neki od izvora proteina poput jaja.

Važnost igre i rutine sna

Djeci je igra prirođeno stanje, kroz nju uče i razvijaju se te istražuju svoju okolinu. Da bi lakše prihvatili ponovni odlazak u školske klupe, potičite druženje s prijateljima iz razreda. Tako će se djeca povezati sa svojim vršnjacima i pomisao na školu bit će usklađena s osjećajem veselja i ushićenosti. Kompjuterske igrice zamijenite druženjem u parku gdje će se djeca moći slobodno kretati i kvalitetno provoditi vrijeme.

Za dobar san stručnjaci preporučaju eliminaciju bilo kakvog svjetla koje bi djecu ometalo prilikom odlaska na spavanje. Za kvalitetnu rutinu sna treba izbjegavati zahtjevne tjelesne aktivnosti koje bi djecu mogle dodatno razbuditi.

Uz pažljivu prilagodbu i postupan prelazak na redovni raspored te naglasak na nutritivnom doručku, kvalitetnom snu i važnosti igre, možemo osigurati da se djeca uspješno vrate u školsku rutinu, potičući njihov razvoj, koncentraciju i radost prema učenju.

Kategorije
Gastro

Med je izvor zdravlja i energije

Med se smatra jednom od najlakše probavljivih i iskoristivih namirnica, a vjeruje se da je prisutan u prehrani čovjeka više od 8 tisuća godina. S obzirom na to da sadrži znatan udio jednostavnih šećera, med se prvenstveno ubraja u energetske namirnice, no, za razliku od ostalih namirnica bogatih šećerom, med sadrži jednostavne ugljikohidrate – glukozu i fruktozu koji su lako iskoristivi za stvaranje energije, a višak se sprema kao glikogen, tj. rezerva energije.

Nadopuna energetskih potreba

Med je dobro poznat kao izvrsna energetska nadopuna profi sportašima i rekreativcima i to zahvaljujući jedinstvenom, balansiranom sastavu, čije se komponente integriraju između akcija skladištenja i stvaranja energije. Glukoza se iz meda izravno i lako apsorbira čime ubrzano opskrbljuje organizam energijom. Fruktozni metabolički put je nasuprot glukoznom nešto sporiji što uzrokuje prolongiranje vremena za opskrbljivanjem energijom. Tako kao konačni efekt dobivamo bržu nadopunu energetskih potreba, koja osim toga i kroz duži period omogućuje stalnu nadoknadu bez dodatnog opterećenja probavnog sustava.

S obzirom na nutritivne i energetske tvari koje se upliću u normalan metabolički sustav, velika cijenjenost meda kao namirnice proizlazi i iz činjenice da med sadrži mnogobrojne tvari s ljekovitim svojstvima: poboljšava rad metaboličkog sustava, potiče umnu i tjelesnu aktivnost, tamne vrste meda pomažu kod slabokrvnosti, jača imunološki sustav, djeluje antiseptično, poboljšava apsorbiranje tvari u organizmu, te djeluje poput sedativa i detoksikacijskog sredstva.

300 različitih spojeva

Dnevna preporučena količina meda je minimum 1 g/kg tjelesne težine, dok se kod sportaša (i rekreativaca) ta količina povećava i do 2 g/kg tjelesne težine. To bi značilo da bi mjesečno trebali pojesti gotovo dvije velike teglice (980 g) meda.

Na kraju i jedna zanimljivost: U medu je sadržano više od 300 različitih spojeva pa je to najvjerojatniji razlog da do sada nikome nije uspjelo stvoriti uspješnu kopiju te po mnogočemu jedinstvene namirnice.