Oznaka: prehrana

Prema istraživanjima koja su provedena u svim članicama Europske unije, Hrvatska je na prvom mjestu po broju odraslih pretilih osoba, a na petom mjestu po broju pretile djece. Za državu koja je dio mediteranskog pojasa i kao turistička zemlja voli se pohvaliti ponudom zdrave mediteranske prehrane, to su užasavajući podaci. Pretilost Hrvata povezana je prvenstveno s lošom prehranom, a zatim kroničnim nedostatkom tjelesnih aktivnosti.

Ako na trenutak na stranu stavimo podatke o broju rekreativaca u Hrvatskoj i usporedimo ih sa statistikom zemalja u okruženju, te se koncentriramo samo na vrstu prehrane, vrlo brzo ćemo shvatiti u čemu je primarni problem s porastom broja pretili osoba. S obzirom na to da je prilično teško dobiti informacije o nutritivnoj vrijednosti potrošačke košarice prosječne hrvatske obitelji, a uz to idu i podaci o vrsti hrane koja se kupuje i konzumira, pokušali smo barem dio odgovora na pitanje što Hrvati jedu dobiti kroz informacije što Hrvati – naručuju.

Junk food na vrhu liste dostavljača

U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje se bave dostavom hrane, mi smo kontaktirali Glovo, Bolt i Wolt te nakon susretljivih sugovornika saznali da su sve tri tvrtke najviše dostavljale upravo onu hranu o kojoj svi pričamo kad s podsmjehom generaliziramo prehrambene navike Amerikanaca. Jedino što nam nedostaje na popisu dostave je hot dog.

Dakle, preko Bolta se tijekom 2023. godine najviše naručivalo ćevapa, tacosa, pomfrita i kebaba, Glovo je kao Top 3 narudžbe imao burgere, pizzu i kebab, a Wolt kao apsolutno najčešće naručeni prehrambeni proizvod ističe pomfrit, a nakon njega slijede cheeseburgeri, pizze i pileći katsu. Ako mislite da statistika ne može biti gora, razmislite još jednom; sva tri dostavljača objavila su da je najveći broj narudžbi bio tijekom večeri, između 18 i 20 sati, znači u vrijeme nakon kojeg se 99 posto ljudi više ne bavi rekreativnom aktivnosti, nego se priprema za noćni odmor.

Želeći biti sigurni da se spomenuti podaci odnose u najvećoj mjeri na domaće korisnike, a ne primjerice na turiste tijekom ljetnih mjeseci, upitali smo Bolt, Wolt i Glovo je li im se povećao broj narudžbi tijekom turističke sezone (vremenski i geografski) i odgovor je bio da je prema broju dostava očito da strani turisti ne koriste domaće dostavljače hrane za svoje potrebe. Štoviše, u Zagrebu upravo u vrijeme ljeta pada broj dostava, što možemo izravno povezati s odlascima Zagrepčana na godišnje odmore i povratkom studenata u svoja prebivališta.

Kad na predstavljene informacije dodate svakodnevnu konzumaciju u restoranima brze prehrane s hamburgerima, kebabima i pomfritima, pa različite ugostiteljske objekte koji primarno nude menu s roštiljem, jasno je zašto su Hrvati prvaci Europe po pretilosti.

Sljedovi burgera i krumpirića

Korisnik s najviše narudžbi putem Glova živi u Zagrebu te je napravio 565 za koje je platio više od 12.200 eura – što ga čini i korisnikom koji je potrošio najviše na narudžbe na Glovu u 2023. godini.

Wolt ističe da je najveći ceh u 2023. pripada korisniku koji je narudžbu platio čak 516 eura. Iz poznatog burger bara naručio je popis jela koji je uključio 29 sliders burgera, šest Vege sliders burgera te po 10 truffle Grana Padano krumpirića, cheese style krumpirića, classic krumpirića i ketchupa.

Kad je u pitanju turistička sezona, iz Bolta kažu da je bilo manje narudžbi tijekom ljeta, najviše zbog toga što veći broj korisnika iz Zagreba odlazi izvan grada, uključujući i na obalu. Partnerski restorani u Splitu, kažu u Boltu, tijekom ljeta se fokusiraju na goste na lokaciji, dok im platforme za dostavu postaju sekundarne.

Ugrožena djeca

Djeca su posebno osjetljiva kategorija, a trećina njih u Hrvatskoj je pretila. Pazite sad, prema domaćim istraživanjima provedenim prije godinu, dvije, negativni rekorder po regijama je – Dalmacija. Suprotno opće prihvaćenom mišljenju, djeca s mora najmanje se hrane zdravom Mediteranskom prehranom. Krivica za takvu užasnu statistiku se može i mora podijeliti na dvije strane: roditelje i državu. Naime, ako su roditelji odgovorni za prehranu svoje djece, pogotovo do izlaska iz osnovne škole, onda je država odgovorna da ta ista djeca imaju dovoljno obaveznih rekreativnih aktivnosti u školskom kurikulumu. Da djeca moraju imati dva sata tjelesnog odgoja tjedno u školi propisano je još davne 1874. godine i s te odredbe nismo se pomaknuli 150 godina. Štoviše, postoje podaci koji nas navode na mišljenje da je unatoč općem civilizacijskom napretku danas tjelovježba djece u školama na nižoj razini od spomenute 1874. godine.

Prema javno objavljenim podacima iz 2022. godine, čak 1.120 hrvatskih škola nema sportsku dvoranu. S druge strane, kad kreću u školu, 90 posto prvašića je dovoljno tjelesno aktivno, a osam godina kasnije, kada iz nje iziđu, ta aktivnost pada na samo 17 posto.

I nemojmo se zavaravati, može i mora biti više obaveznih rekreativnih aktivnosti u školi. Ako ih mali Mađari mogu imati svaki dan, onda možemo i mi. Uostalom, pogledajte samo susjede Slovence koji svakog vikenda masovno obiteljski pohode svoje trail staze, planinarske puteve, ceste uz jezera, bicikliraju, planinare, trče… Hrvatska je daleko, daleko od toga. U Hrvatskoj je tek svako četvrto dijete upisano na neku sportsku aktivnost.

Sredinom 2023. čuli smo da je rođena prva generacija djece koja će živjeti kraće od svojih roditelja. Razlog nisu ratovi, bolesti ili antivakseri, nego pretilost koja u prosjeku smanjuje ljudski život za 3,5 godine.

Alarmantna statistika za klince

Brojke koje ukazuju na najalarmantnije stanje upravo u mediteranskim zemljama potvrđuju premisu da se mediteranska prehrana, koja slovi kao najbolja za očuvanje zdravlje, sve manje konzumira, posebice među djecom. Istraživanje koje je između 2018. i 2022. godine provela Europska unija donosi zaključak je da su mediteranska djeca najdeblja te da ne konzumiraju mediteransku prehranu, već konzumiraju manje voća i povrća, a više slatkiša i zaslađenih napitaka te su manje tjelesno aktivna. S druge strane, djeca u sjevernim zemljama poput Norveške i Danske konzumiraju više ribe, maslinovog ulja i rajčica u odnosu na djecu koja žive u južnijim zemljama.

Kad su konkretno u pitanju hrvatski klinci, spomenuto istraživanje EU o prehrambenim navikama djece izgleda još gore nego mislimo. Primjerice, Hrvatska je s Litvom i Gruzijom smještena na samo začelje po dnevnoj konzumaciji svježeg voća te među posljednjih pet zemalja po konzumaciji svježeg povrća. U istom istraživanju navodi se da zaslađeni napici predstavljaju jedan od najčešćih izvora dodatnih šećera, a prema istom istraživanju 38 posto naše djece konzumira zaslađene napitke više od tri puta tjedno. Lošiju statistiku imaju samo Češka i Makedonija.