Zvuči nestvarno, ali 2025. godine snimit ćemo više od 2 bilijuna fotografija – čak 61.400 svake sekunde! Glavni ‘krivci’ su naši pametni telefoni, koji danas stoje iza 94 posto svih snimljenih fotki. A pazite sad ovaj podatak; na prosječnom Androidu čuvamo oko 2.000 slika, dok su vlasnici iPhonea rekorderi s čak 2.400 fotki u džepu. Kako bi svi ti trenuci ostali sigurni, čak 2,3 milijarde ljudi koristi osobni cloud.
Zanimljivo, većina tih slika ostane neviđena – stručnjaci procjenjuju da prosječan korisnik pregleda manje od 10 posto svojih fotografija.
Facebook, Instagram, Snapchat…
Tehnologija nam pomaže, umjetna inteligencija sortira, prepoznaje lica i čak ‘stvara’ nove fotke, ali donosi i pitanja privatnosti i autentičnosti. No, ova digitalna revolucija ima i svoju tamnu stranu. Pohrana milijardi fotografija troši ogromne količine energije – godišnje koliko milijuni električnih automobila. Proizvodnja pametnih telefona i servera dodatno opterećuje naš planet, što nas podsjeća da svaki klik sa sobom nosi i ekološku odgovornost.
No kamo zapravo završe svi ti trenuci? Najviše ih osvane na društvenim mrežama: Facebook i dalje drži titulu kralja kvantitete s više od 100 milijardi fotografija godišnje, iako mlađi korisnici polako sele na druge platforme. Instagram svakog dana primi oko 95 milijuna novih fotki i videa, pretvarajući se u neiscrpnu galeriju #selfie, #travel i #food trenutaka. Snapchat pak prednjači po broju kratkotrajnih uspomena, jer korisnici pošalju čak 4–5 milijardi snapova dnevno. Preostale milijarde fotografija ostaju spremljene u cloud servisima poput Google Photos i iClouda – gdje ih većina nikada više ni ne pogleda.
Fotografija je globalni fenomen i naš digitalni dnevnik
S druge strane, uz rast broja fotografija, razvijaju se i tehnologije koje nam pomažu da u tom digitalnom oceanu ne potonemo: umjetna inteligencija (AI) sortira, prepoznaje lica, pa čak i stvara potpuno nove fotografije. Tržište digitalne fotografije tako će s današnjih 56 milijardi dolara do 2029. godine narasti na više od 71 milijardu.
Dakako, sve to ima i drugu stranu medalje – otvara pitanja privatnosti, autentičnosti i etike. Deepfake fotografije, hakiranja i zloupotreba osobnih podataka postaju stvarnost koja brine mnoge. Fotografija danas nije samo hobi, već globalni fenomen i naš digitalni dnevnik – vrijedi ga koristiti s pažnjom prema sebi, drugima i okolišu.
