Kategorije
Zdravlje

Razvoj kritičkog razmišljanja kod djece

Nova školska godina za većinu djecu i njihove roditelje predstavlja priličan izazov i podosta prilagođavanja. No zbog Covida 19, opterećenja izazvanog provođenjem epidemioloških mjera za učenike i roditelje te i dalje prisutnom mogućnošću prelaženja na online nastavu svi ti izazovi postali su još kompliciraniji i zahtjevniji. U takvim uvjetima, važnije je nego ikada da se i roditelji angažiraju te pomognu djeci u savladavanju školskog gradiva. Međutim, to ne znači da svojem školarcu trebate pisati zadaće. Baš naprotiv, djecu treba poticati da nauče kako učiti, kako samostalno rješavati zadatke, ali i razumjeti širi kontekst, odnosno shvatiti zbog čega je bitno nadograđivati svoje znanje i usvajati nove vještine.

Učenje i upijanje različitih znanja važno je jer otvara prostor za razumijevanje svijeta koji nas okružuje i omogućava nam da pronađemo svoje mjesto u njemu. Pa ipak, ovu jednostavnu činjenicu je, pod pritiskom pozamašne količine gradiva i velikih očekivanja okoline, lako izgubiti iz vida. Iz tog razloga, važno je pomoći školarcu da razvije interes za učenje i posljedično, interes prema sadržaju i zadacima koje treba savladati. Kako se u tome postaviti i pripremiti odgovarajuće temelje za zdrav odnos prema školi i učenju, pitali smo Natašu Bijelić, diplomiranu socijalnu radnicu i certificiranu terapeutkinju igrom.

“Vještine kritičkog razmišljanja pomažu djeci u rješavanju složenih problema i razmišljanju vlastitom glavom. Kritičko razmišljanje odnosi se na znatiželju, fleksibilnost i održavanje otvorenog uma.
Istraživanja pokazuju da djeca bolje uče kada se od njih traži da objasne kako rješavaju probleme. Podučavanje djece specifičnim načinima rasuđivanja i rješavanja problema može djecu učiniti pametnijima, neovisnijima i kreativnijima”,

objašnjava terapuetkinja Bijelić te daje konkretne korake kako potaknuti dijete da misli svojom glavom.

Kako možemo pomoći djeci razviti kritičko razmišljanje?

  • Potaknite djecu da postavljaju pitanja. Roditelji i učitelji trebali bi kod djece poticati znatiželju. Ako obrazloženje djetetu nema smisla, treba ga potaknuti da izrazi svoj prigovor ili neslaganje.
  • Zamolite djecu da razmotre alternativna objašnjenja i rješenja. Često smo koncentrirani na dobivanje točnog odgovora, ali mnogi problemi imaju više od jednog rješenja.
  • Potaknite ih da razmisle o tome kako se njihova perspektiva može razlikovati od perspektive drugih ljudi. Razumijevanje tuđe perspektive je bitan element kreativnog rješavanja problema.
  • Neka djeca sama svojim riječima objasne značenje pojmova. Djecu možemo poticati da razlikuju značajne razlike u tome kako objašnjavamo stvari, a da značenje ostaje isto.

“Kritičko razmišljanje možete vježbati bilo kada i na bilo koju temu; ne morate biti stručnjak za ono što vaša djeca proučavaju. Vaša je uloga usmjeravati njihova pitanja, slušati i odgovarati. Pomažući svojoj djeci da razviju kritičko mišljenje kroz rješavanje problema, istraživanje i eksperimente u svakodnevnom životu, pružate im vitalne vještine koje će im pomoći da postanu bolji i sposobniji odrasli”,

zaključuje Bijelić.

Svatko za svoje dijete želi najbolje, a postoji li išta bolje od toga da izraste u neovisnu i samopouzdanu osobu kojom nitko neće moći upravljati. Upravo takvi pojedinci prijeko su nam potrebni i za izgradnju zdravog i naprednog društva.

Kategorije
Zdravlje

Crne statistike pretilosti u Hrvatskoj

Izuzmemo li neizlječive bolesti i pušenje, problem pretilosti jedan je od najvećih problema suvremene civilizacije. Brojne zdravstvene institucije i liječnici godinama upozoravaju na negativan trend povećanja prekomjerne tjelesne težine, pogotovo kod djece, no unatoč tome u svijetu su pomaci na bolje vrlo mali, gotovo nezamjetni.

Da bi stvar bila gora, državama koje su i prije par desetljeća označene kao problematične u statistici pretilih osoba pridružile su se nove zemlje, među njima i Hrvatska. Tako, po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 64 posto muškaraca i 52 posto žena u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu, a situacija je alarmantna i s djecom, budući da ih je 19 posto prekomjerno teških, a sedam posto pretilih.

Uobičajeno, glavni problem je loša i nezdrava prehrana, a zatim i pomanjkanje kretanja. Ljudi imaju sve manje vremena za odlazak u prirodu, sve manje volje za bavljenje rekreacijom, dok je kod djece, uz prečestu prehranu fast foodom, osnovni problem sjedenje za računalima, pred tv ekranima i mobitelima. Kad se tome pridoda pet, šest ili više sati sjedenja u školskim klupama, jasno je zašto je statistika tako crna.

Koje je rješenje? Nećemo ustvrditi ništa novoga ako naglasimo da su zdrava prehrana i kretanje, bavljenje rekreacijom, ključ u rješevanju problema. Srećom, prvenstveno trčanje, a zatim razne vrste pilatesa, plivanje, fitness i slični rekreativni sportovi sve su dostupniji i popularniji, pa se time povećavaju i šanse da se kroz nekoliko godina crna statistika ipak malo ublaži.