Kategorije
Život

Tragom selfie tragedija: Zašto (mladi) ljudi riskiraju život zbog dobre fotke i hrpe lajkova?

Pametni telefoni danas su svuda oko nas, kamere su sve bolje, a društvene mreže daju dodatni poticaj da zabilježimo svaku avanturu, svaki trenutak i svaku neobičnu lokaciju. No upravo ta kombinacija – selfie kamera plus poriv za lajkovima – često se pretvara u smrtonosnu formulu.

U posljednjih desetak godina, prema različitim analizama, više od 400 ljudi širom svijeta izgubilo je život pokušavajući snimiti selfie. Najčešći uzroci tragedija su utapanje, padovi s visina, prometne nesreće i kontakt s električnom energijom. Istraživanje BBC-a pokazalo je da su u većini slučajeva stradali muškarci (između 72 i 75 posto), često mladi u dobi od 10 do 29 godina.

Tik Tok i drugi izazovi s društvenih mreža

Posebno zabrinjava podatak o velikom broju djece i tinejdžera među stradalima. Mladi ljudi, vođeni željom za priznanjem i popularnošću na društvenim mrežama, često podcjenjuju opasnosti. Njihova želja za ekstremnim i originalnim fotografijama vodi ih na litice, željezničke pruge, u blizinu divljih životinja ili opasnih situacija koje prelaze granicu sigurnog ponašanja. Tu su i kojekakvi izazovi koje nameću društvene mreže, Tik Tok je upravo postao zloglasan radi izazova u kojima su stradavala djeca. Mnogi od tih mladih nisu svjesni ozbiljnosti rizika dok je za njihova vršnjake i obitelji često prekasno.

Popis tragedija često zvuči poput crnog humora, ali nažalost, riječ je o stvarnim životima. Dva mladića iz ruskog Urala poginula su nakon što su izvadili osigurač iz ručne bombe kako bi snimili dramatičan selfie; u njihovom telefonu ostala je fotografija zabilježena sekundu prije eksplozije. U Indiji, sedmero mladih ljudi utopilo se na jezeru Mangrul nedaleko Nagpura kada se čamac prevrnuo dok su ustali pozirati za selfie. S druge strane svijeta, mladić iz San Diega završio je u bolnici s teškim ugrizom zvečarke s kojom je pokušao snimiti ‘opasan’ selfie. Nedavno je na cesti usred šume u Karpatima talijanski motociklist snimao selfie kako hrani tri medvjedića i sve je bilo super dok nije stigla mama medvjedica. Snimka na njegovu telefonu ostala je nijemim svjedokom tragedije radi koje je – silom rumunjskog zakona – u danima nakon nesretnog događaja stradala i medvjedica.

Nijedan selfie nije vrijedan gubitka života

Posebno zabrinjava trend snimanja selfija u blizini željezničkih pruga i na vlakovima. Ljudi se penju na krovove vagona, pokušavaju uhvatiti kadar uz nadolazeći vlak ili snimaju video dok stoje na tračnicama – što često završava kobno. Prema nekim podacima, oko 16 posto smrtnih slučajeva povezanih sa selfijima vezano je upravo uz željeznice. U Indiji je broj takvih tragedija porastao za čak 63 posto u samo dvije godine.

Iako selfie sam po sebi nije opasan, problem nastaje kad želja za savršenom fotografijom nadvlada zdrav razum. Ljudi zaborave na opasnosti – na klizave litice, brze rijeke, visoki napon, divlje životinje ili brzinu vlaka – sve u potrazi za kadrom koji će privući pažnju i donijeti virtualne pohvale.

Na kraju, vrijedi podsjetiti: nijedna fotografija, ma koliko bila atraktivna, nije vrijedna gubitka života. Selfie bi trebao ostati lijepa uspomena, a ne razlog zbog kojeg netko postaje još jedna brojka u crnoj statistici.

Kategorije
Život

U svijetu se snimi 61.000 fotki svake sekunde – i još se žalimo da nemamo ništa novo za Instagram

Zvuči nestvarno, ali 2025. godine snimit ćemo više od 2 bilijuna fotografija – čak 61.400 svake sekunde! Glavni ‘krivci’ su naši pametni telefoni, koji danas stoje iza 94 posto svih snimljenih fotki. A pazite sad ovaj podatak; na prosječnom Androidu čuvamo oko 2.000 slika, dok su vlasnici iPhonea rekorderi s čak 2.400 fotki u džepu. Kako bi svi ti trenuci ostali sigurni, čak 2,3 milijarde ljudi koristi osobni cloud.

Zanimljivo, većina tih slika ostane neviđena – stručnjaci procjenjuju da prosječan korisnik pregleda manje od 10 posto svojih fotografija.

Facebook, Instagram, Snapchat…

Tehnologija nam pomaže, umjetna inteligencija sortira, prepoznaje lica i čak ‘stvara’ nove fotke, ali donosi i pitanja privatnosti i autentičnosti. No, ova digitalna revolucija ima i svoju tamnu stranu. Pohrana milijardi fotografija troši ogromne količine energije – godišnje koliko milijuni električnih automobila. Proizvodnja pametnih telefona i servera dodatno opterećuje naš planet, što nas podsjeća da svaki klik sa sobom nosi i ekološku odgovornost.

No kamo zapravo završe svi ti trenuci? Najviše ih osvane na društvenim mrežama: Facebook i dalje drži titulu kralja kvantitete s više od 100 milijardi fotografija godišnje, iako mlađi korisnici polako sele na druge platforme. Instagram svakog dana primi oko 95 milijuna novih fotki i videa, pretvarajući se u neiscrpnu galeriju #selfie, #travel i #food trenutaka. Snapchat pak prednjači po broju kratkotrajnih uspomena, jer korisnici pošalju čak 4–5 milijardi snapova dnevno. Preostale milijarde fotografija ostaju spremljene u cloud servisima poput Google Photos i iClouda – gdje ih većina nikada više ni ne pogleda.

Fotografija je globalni fenomen i naš digitalni dnevnik

S druge strane, uz rast broja fotografija, razvijaju se i tehnologije koje nam pomažu da u tom digitalnom oceanu ne potonemo: umjetna inteligencija (AI) sortira, prepoznaje lica, pa čak i stvara potpuno nove fotografije. Tržište digitalne fotografije tako će s današnjih 56 milijardi dolara do 2029. godine narasti na više od 71 milijardu.

Dakako, sve to ima i drugu stranu medalje – otvara pitanja privatnosti, autentičnosti i etike. Deepfake fotografije, hakiranja i zloupotreba osobnih podataka postaju stvarnost koja brine mnoge. Fotografija danas nije samo hobi, već globalni fenomen i naš digitalni dnevnik – vrijedi ga koristiti s pažnjom prema sebi, drugima i okolišu.