Kategorije
Tech

Retro digitalac iz Starbucksa od 25 eura postao viralni hit

U blagdanskoj gužvi, Starbucks China iznenadio je svoje kupce retro digitalnom kamerom koja izgleda kao da je stigla ravno iz zlatnog doba analognog foto-nasljeđa. Za samo 25 eura (198 juana), brend je ponudio malen, šarmantan gadget s metalnim kućištem, ‘lažnim’ kotačićima i dvama senzorima — jednim za klasično snimanje, drugim za selfie kadrove preko LCD-a. Dodajte tomu Y2K filtre i niz stiliziranih okvira, i jasno je zašto je kamera instantno postala predmet želje generacije odrasle uz rane digitalce.

Zanimljivo je da Starbucks ovu malu tehnološku avanturu nije ni promovirao. Nije bilo službenih objava ni najava — cijela priča proširila se isključivo putem lokalnih kineskih medija i društvenih mreža, gdje su se prve fotografije brzo pretvorile u viralni sadržaj. Potražnja je eksplodirala, pa se kamera ubrzo pojavila i na međunarodnim platformama poput AliExpressa, iako je Europska unija zasad izostavljena iz službenih kanala distribucije zbog regulatornih ograničenja i carina koje zahvaćaju kineske proizvođače.

Bilo da je riječ o kolekcionarskom predmetu, nostalgičnom dodatku ili samo zabavnom poklonu, Starbucksov retro digitalac postao je neočekivani hit sezone — podsjetnik da ponekad upravo najneobičnije suradnje stvaraju najveće trendove.

Kategorije
Život

Tragom selfie tragedija: Zašto (mladi) ljudi riskiraju život zbog dobre fotke i hrpe lajkova?

Pametni telefoni danas su svuda oko nas, kamere su sve bolje, a društvene mreže daju dodatni poticaj da zabilježimo svaku avanturu, svaki trenutak i svaku neobičnu lokaciju. No upravo ta kombinacija – selfie kamera plus poriv za lajkovima – često se pretvara u smrtonosnu formulu.

U posljednjih desetak godina, prema različitim analizama, više od 400 ljudi širom svijeta izgubilo je život pokušavajući snimiti selfie. Najčešći uzroci tragedija su utapanje, padovi s visina, prometne nesreće i kontakt s električnom energijom. Istraživanje BBC-a pokazalo je da su u većini slučajeva stradali muškarci (između 72 i 75 posto), često mladi u dobi od 10 do 29 godina.

Tik Tok i drugi izazovi s društvenih mreža

Posebno zabrinjava podatak o velikom broju djece i tinejdžera među stradalima. Mladi ljudi, vođeni željom za priznanjem i popularnošću na društvenim mrežama, često podcjenjuju opasnosti. Njihova želja za ekstremnim i originalnim fotografijama vodi ih na litice, željezničke pruge, u blizinu divljih životinja ili opasnih situacija koje prelaze granicu sigurnog ponašanja. Tu su i kojekakvi izazovi koje nameću društvene mreže, Tik Tok je upravo postao zloglasan radi izazova u kojima su stradavala djeca. Mnogi od tih mladih nisu svjesni ozbiljnosti rizika dok je za njihova vršnjake i obitelji često prekasno.

Popis tragedija često zvuči poput crnog humora, ali nažalost, riječ je o stvarnim životima. Dva mladića iz ruskog Urala poginula su nakon što su izvadili osigurač iz ručne bombe kako bi snimili dramatičan selfie; u njihovom telefonu ostala je fotografija zabilježena sekundu prije eksplozije. U Indiji, sedmero mladih ljudi utopilo se na jezeru Mangrul nedaleko Nagpura kada se čamac prevrnuo dok su ustali pozirati za selfie. S druge strane svijeta, mladić iz San Diega završio je u bolnici s teškim ugrizom zvečarke s kojom je pokušao snimiti ‘opasan’ selfie. Nedavno je na cesti usred šume u Karpatima talijanski motociklist snimao selfie kako hrani tri medvjedića i sve je bilo super dok nije stigla mama medvjedica. Snimka na njegovu telefonu ostala je nijemim svjedokom tragedije radi koje je – silom rumunjskog zakona – u danima nakon nesretnog događaja stradala i medvjedica.

Nijedan selfie nije vrijedan gubitka života

Posebno zabrinjava trend snimanja selfija u blizini željezničkih pruga i na vlakovima. Ljudi se penju na krovove vagona, pokušavaju uhvatiti kadar uz nadolazeći vlak ili snimaju video dok stoje na tračnicama – što često završava kobno. Prema nekim podacima, oko 16 posto smrtnih slučajeva povezanih sa selfijima vezano je upravo uz željeznice. U Indiji je broj takvih tragedija porastao za čak 63 posto u samo dvije godine.

Iako selfie sam po sebi nije opasan, problem nastaje kad želja za savršenom fotografijom nadvlada zdrav razum. Ljudi zaborave na opasnosti – na klizave litice, brze rijeke, visoki napon, divlje životinje ili brzinu vlaka – sve u potrazi za kadrom koji će privući pažnju i donijeti virtualne pohvale.

Na kraju, vrijedi podsjetiti: nijedna fotografija, ma koliko bila atraktivna, nije vrijedna gubitka života. Selfie bi trebao ostati lijepa uspomena, a ne razlog zbog kojeg netko postaje još jedna brojka u crnoj statistici.

Kategorije
Život

U svijetu se snimi 61.000 fotki svake sekunde – i još se žalimo da nemamo ništa novo za Instagram

Zvuči nestvarno, ali 2025. godine snimit ćemo više od 2 bilijuna fotografija – čak 61.400 svake sekunde! Glavni ‘krivci’ su naši pametni telefoni, koji danas stoje iza 94 posto svih snimljenih fotki. A pazite sad ovaj podatak; na prosječnom Androidu čuvamo oko 2.000 slika, dok su vlasnici iPhonea rekorderi s čak 2.400 fotki u džepu. Kako bi svi ti trenuci ostali sigurni, čak 2,3 milijarde ljudi koristi osobni cloud.

Zanimljivo, većina tih slika ostane neviđena – stručnjaci procjenjuju da prosječan korisnik pregleda manje od 10 posto svojih fotografija.

Facebook, Instagram, Snapchat…

Tehnologija nam pomaže, umjetna inteligencija sortira, prepoznaje lica i čak ‘stvara’ nove fotke, ali donosi i pitanja privatnosti i autentičnosti. No, ova digitalna revolucija ima i svoju tamnu stranu. Pohrana milijardi fotografija troši ogromne količine energije – godišnje koliko milijuni električnih automobila. Proizvodnja pametnih telefona i servera dodatno opterećuje naš planet, što nas podsjeća da svaki klik sa sobom nosi i ekološku odgovornost.

No kamo zapravo završe svi ti trenuci? Najviše ih osvane na društvenim mrežama: Facebook i dalje drži titulu kralja kvantitete s više od 100 milijardi fotografija godišnje, iako mlađi korisnici polako sele na druge platforme. Instagram svakog dana primi oko 95 milijuna novih fotki i videa, pretvarajući se u neiscrpnu galeriju #selfie, #travel i #food trenutaka. Snapchat pak prednjači po broju kratkotrajnih uspomena, jer korisnici pošalju čak 4–5 milijardi snapova dnevno. Preostale milijarde fotografija ostaju spremljene u cloud servisima poput Google Photos i iClouda – gdje ih većina nikada više ni ne pogleda.

Fotografija je globalni fenomen i naš digitalni dnevnik

S druge strane, uz rast broja fotografija, razvijaju se i tehnologije koje nam pomažu da u tom digitalnom oceanu ne potonemo: umjetna inteligencija (AI) sortira, prepoznaje lica, pa čak i stvara potpuno nove fotografije. Tržište digitalne fotografije tako će s današnjih 56 milijardi dolara do 2029. godine narasti na više od 71 milijardu.

Dakako, sve to ima i drugu stranu medalje – otvara pitanja privatnosti, autentičnosti i etike. Deepfake fotografije, hakiranja i zloupotreba osobnih podataka postaju stvarnost koja brine mnoge. Fotografija danas nije samo hobi, već globalni fenomen i naš digitalni dnevnik – vrijedi ga koristiti s pažnjom prema sebi, drugima i okolišu.

Kategorije
Uncategorized

Sudjelujte u foto natječaju National Geographica i osvojite super vrijedne nagrade

Najinspirativniji fotografski događaj godine ponovno je tu! National Geographic već četvrtu godinu zaredom poziva sve zaljubljenike u fotografiju da objektivom ispričaju svoju priču. Sudionici će imati priliku impresionirati stručni žiri koji prepoznaje iznimnost, kao i publiku koja u svakom kadru traži inspiraciju.

Sudjelovanje je potpuno besplatno, a prijava fotografija bit će otvorena od početka lipnja do 30. srpnja 2025. putem posebne online platforme natječaja. Zainteresirani mogu prijaviti svoje fotografije u jednoj od četiri kategorija: Životinje, Krajolici, Ljudi i Inženjerska dostignuća, koja je posvećena nadolazećoj premijeri emisije na National Geographic kanalu – Inženjerska dostignuća Europe.

Kao i prethodnih godina, održat će se i glasovanje za Nagradu publike, gdje će svi posjetitelji stranice moći podržati svoje favorite u razdoblju od 1. do 31. kolovoza.

Glavna nagrada ovogodišnjeg izdanja je 3.000 eura na Premium Visa Gold kartici. Pobjednici u kategorijama Životinje, Krajolici, Inženjerska dostignuća te prema glasovima publike, biti nagrađeni Xiaomi 15 pametnim telefonom, a pobjednici u kategoriji Ljudi bit će nagrađeni Xiaomi 15 Ultra pametnim telefonom.

Ocjenjivanje fotografija po kategorijama povjereno je impresivnom žiriju sastavljenom od profesionalaca s bogatim kreativnim iskustvom i međunarodnim priznanjima. Ovogodišnji članovi žirija su:

  • Lana Tannir (kategorija Životinje) – hrvatska fotografkinja prirode i okoliša, biologinja i znanstvenica i National Geographic Explorer koja dokumentira odnos između ljudi i prirode u arktičkim i morskim okollišima.
  • Rajna Raguž (kategorija Ljudi) – fotografkinja prepoznatljiva po dokumentarnom pristupu i snažnom osjećaju za emociju i trenutak.
  • Davor Petričić (kategorija Krajolici) – diplomirani akademski snimatelj koji je u dosadašnjoj karijer snimio 50-tak dokumentarnih filmova i serijala. U svojoj karijeri snimao je brojne igrane serijale i filmove, Olimpijade, svjetska nogometna prvenstva, predsjednike i brojne druge povijesne trenutke.
  • Rajan Milošević (kategorija Inženjerska dostignuća) – djeluje pod brendom Koridor 27 kojeg vodi sa suprugom Frankom. Specijaliziran je za fotografiranje interijera, arhitekture i dizajna, a njegov rad karakterizira pažnja prema detaljima, kompoziciji i svjetlu.

Više informacija o članovima žirija može se pronaći na službenoj web stranici natječaja.

Među novitetima ovogodišnjeg izdanja ističe se kategorija Inženjerska dostignuća, inspirirana nadolazećim National Geographic serijalom – Inženjerska dostignuća Europe, koja će kroz vizualne efekte i inženjersku perspektivu otkriti tajne najimpresivnijih modernih građevina. Premijera se očekuje sredinom rujna.

Natječaj za najbolju fotografiju National Geographica nije samo natjecanje – to je poziv svima koji vjeruju da slika može reći tisuću riječi. U fokusu nije samo lijep kadar već fotografija koja će probuditi emociju, potaknuti na razmišljanje i izazvati pozitivnu promjenu u svijetu. Ako imate priču koja zaslužuje biti ispričana, vrijeme je da je predstavite.

Rok za prijavu je 30. srpnja 2025., a rezultati natječaja National Geographica bit će objavljeni na posebnom događaju 9. listopada 2025. u Zagrebu.

Kategorije
Ljepota

Charlie design predstavlja novu kolekciju i kampanju Ray of Light

Kad je razmišljala o snimanju zimske kampanje za svoj brend Charlie, Loredana Bahorić htjela je nešto drukčije, ali prepoznatljivog modnog rukopisa. Odlučila je snimati u boji te tako crnu kolekciju prikazati i jednom novom svjetlu. Fotografkinja Mare Milin cijelu je kolekciju snimila u ogledalu, baš kao omiljenu joj Charliejevu kampanju Time of Innocence iz 2013. godine.

‘Nekim čudom dobivena zraka svijetla, dala je snažan naboj cijeloj priči i dodatno istaknula teksture crne kolekcije te svijetlu put modela. Upotreba kontrastnih materijala snažno je podcrtana zrakom svjetla te osim estetskog dojma ima i jasno simbolično značenje’, rekla je Loredana Bahorić.

Loredaninom pozivu za snimanje nove zimske kampanje Mare Milin rado se odazvala i tako još jednom Charlie i Mare ispisuju najljepše stranice hrvatske modne fotografije.

‘Znala sam, nekako telepatski da me jedan dan nazvala baš zato da mi kaže da radimo jednu malu kampanju’, kaže Mare.

I napravile su je. U doba obilja svega i svačega, i brzine kojom se informacije šire, zasipaju nas i jednakom brzinom nestaju,  Mare i Loredana stvorile su nešto što bi netko možda želio gledati malo dulje od jednog scrolla.

‘Kad smo već kod brzine svjetlosti kojom se stvari događaju i izmjenjuju, gdje sebe nekako vidim kao protagonisticu koja stoji na pokretnoj traci i gleda svijet koji je isto tako na drugoj pokretnoj traci, ‘ajmo iz sveg tog izdvojiti riječ svjetlo, svjetlost. I vratiti se definiciji fotografije. I vremenu koje je mnogima, unatoč općem blještavilu, prilično tamno. Riječ fotografija dolazi od starogrčkog phos (svjetlo) i graphis (crtanje) i znači crtanje svjetlom. Ponekad nismo svjesni procesa nastajanja fotografije. Zdravo za gotovo, koristimo ga bez da se vraćamo na rudimentarno u tom procesu. Isto tako, rutinski uzimamo ulogu svjetla u bilo kojem aspektu života’, kaže fotografkinja Mare Milin.

Svjesno, ali i nasumično i slučajno pišući svjetlom, Mare je stvorila seriju fotografija gdje lik djevojke, vibrantne boje kose i ruža, u crnoj odjeći, stoji u struji svjetla i time komunicira postojanje svjetla u tami.

’Tuneli bez izlaza, tumaranja u vječnom mraku, beskrajne noći Zemljinih polova, plivanje u tamnoj vodi – poput tamnog yina i svijetlog yanga – sve to nema smisla bez Sunca, Mjeseca, tj. neke zrake. Ravnoteža je sve. Na kraju, ako to želimo, izlazimo iz tunela, iz mraka, dolazi ljeto, izranjamo iz tamne vode u svjetlo’, naglašava fotografkinja i dodaje: ‘Sad apeliram na vas da uočite zraku svjetla, i što se događa u njoj, ali i tamu koja je okružuje. Sve to dio je života, svijeta, i na kraju ove kampanje’.