30. kolovoza 2025.

Lagani hladni puding od vanilije i jagoda s tofuom – desert koji možete pojesti bez grižnje savjesti

U moru kaloričnih slastica, često tražimo nešto što je kremasto, ukusno, ali ipak lagano. Ako volite pudinge i aromu vanilije, a pritom pazite na kalorije ili tražite desert bogat proteinima, imamo savršeno rješenje: hladni puding od vanilije i jagoda s tofuom. Ovaj recept ne zahtijeva kuhanje, brzo se priprema, a svaka porcija je niskokalorična i bogata proteinima. Idealan je kao desert, užina ili čak lagani doručak.

Sastojci (4 porcije)

250 g silken tofua (mekani tofu)
150 ml nemasnog mlijeka ili bademovog mlijeka
2 žličice ekstrakta vanilije (ili sjemenke 1 mahune)
2–3 žlice eritrita, stevije ili meda po želji
150 g svježih jagoda (ili odmrznutih i ocijeđenih)
1 žličica limunovog soka

Priprema

Jagodni sloj – Nareži jagode na komadiće ili kratko zgnječi vilicom; pomiješaj s limunovim sokom i 1 žličicom zaslađivača. Ohladi u hladnjaku.

Vanilija-tofu krema – U blender stavi tofu, mlijeko, vaniliju i preostali zaslađivač. Blendaj dok ne postane glatka, svilenkasta krema.

Slaganje

U čaše ili staklenke stavi prvo sloj jagoda, zatim tofu-vanilija kremu. Hladiti 30–60 minuta prije posluživanja da se okusi povežu.

Nutritivna vrijednost

Svaka porcija ovog pudinga ima otprilike 115 kalorija, 8 grama proteina, 12 grama ugljikohidrata i 4 grama masti. Ovo ga čini idealnim izborom za sve koji žele uživati u desertu bez grižnje savjesti, a pritom unijeti dodatne proteine i prirodnu aromu vanilije i jagoda.

Savjeti i varijacije

Za dodatnu kremoznost i nutritivnu vrijednost, u kremu možete dodati žličicu chia sjemenki i pustiti ih da nabubre desetak minuta prije posluživanja. Umjesto jagoda, mogu se koristiti maline, borovnice ili miks bobičastog voća, a recept je pogodan i za pripremu unaprijed – u staklenkama se može čuvati 3 do 4 dana. Za još izraženiju aromu, u kremu se može dodati malo naribane korice limuna ili naranče.

Ovaj puding je dokaz da zdravi deserti mogu biti i fini i praktični – kremast, svjež, voćan, s prirodnom slatkoćom i dodatkom proteina iz tofua. Savršen za sve koji žele uživati bez grižnje savjesti!

Žene u fokusu ‘muškog heroizma’: Stvaranje novih poglavlja u povijesti svemirskih istraživanja

Šezdeset godina nakon što je Neil Armstrong izgovorio čuvene riječi pri prvom koraku na Mjesecu, svijet se sprema za novo poglavlje istraživanja svemira – ono u kojem će ključnu ulogu imati žene. NASA-in program Artemis, nazvan po grčkoj božici Mjeseca, prvi put će poslati astronautkinje na put prema površini našeg prirodnog satelita.

Od Valentine Tereškove do kandidatkinja za Mjesec

Uloga žena u svemirskim misijama nije nova, ali je povijesno bila potisnuta. Sovjetska kozmonautkinja Valentina Tereškova još je 1963. postala prva žena u svemiru, a NASA je tek 1983. poslala svoju prvu astronautkinju, Sally Ride. Ipak, do danas nijedna žena nije kročila po Mjesecu.

Artemis program namjerava to promijeniti. NASA je okupila posebnu skupinu astronautkinja koje su dio tzv. Artemis Teama – među njima su Jessica Meir, Anne McClain, Kate Rubins, Stephanie Wilson, Nicole Mann, Jasmin Moghbeli, Jessica Watkins i Kayla Barron. One su kandidatkinje koje bi mogle biti prve žene na površini Mjeseca.

Christina Koch: Prva žena na letu oko Mjeseca

Već je potvrđeno da će Christina Koch biti članica misije Artemis II – prvog leta s posadom oko Mjeseca nakon više od pola stoljeća. Iako ova misija neće sletjeti na površinu, Koch će ući u povijest kao prva žena koja je obišla Mjesec. Koch nije nepoznato ime u svemirskim krugovima. Drži rekord po najduljem neprekinutom boravku žene u svemiru (328 dana), a zajedno s kolegicom Jessicom Meir izvela je i prvi isključivo ženski svemirski hod.

NASA još nije objavila posadu misije Artemis III, koja bi trebala sletjeti na površinu Mjeseca najranije krajem ovog desetljeća. Iako su prvotni planovi naglašavali da će prva žena i prva osoba druge boje kože zakoračiti na lunarnu površinu, taj simbolički okvir službeno je odbačen u ožujku 2025. godine. Fokus je sada na znanstvenoj važnosti misije, no očekuje se da će među prvim članovima posade biti upravo žena.

Irkinja u planovima za odlazak na Mjesec

Uz NASA-u, u igri su i međunarodne partnerice. Rosemary Coogan, astronautkinja Europske svemirske agencije (ESA), često se spominje kao kandidatkinja za sudjelovanje u budućim misijama nakon 2027. godine. Time bi se Mjesec, kao globalno odredište, pretvorio i u pozornicu šire međunarodne suradnje u kojoj žene dobivaju sve istaknutiju ulogu.

Prva žena na Mjesecu bit će više od simboličkog trenutka. Bit će to ispravljanje povijesne neravnoteže i dokaz da istraživanje svemira više nije ekskluzivno područje ‘muškog heroizma’, već polje gdje ravnopravnost donosi novu snagu i perspektivu.