Autor: Neven Miladin

Kategorije
Život

Traperice koje obožavaju svi, od glumaca, rokera i hipija do kraljica noći, šmokljana i nobelovaca

Ove godine obilježava se 150 godina od pojave vjerojatno najpoznatije i najomiljenije ‘krpice’ svih vremena. Premda su osmišljene nešto ranije, jer papiri za prijavu patenta predani su 9. kolovoza 1872 godine u američki Ured za patente i žigove u Alexandriji (savezna država Virginia), Levi Strauss i Jacob Davis su dana 20. svibnja 1873. uspješno prijavili Patent 139,121. Bile su to radne hlače od plavog denima ojačane bakrenim zakovicama na ključnim točkama naprezanja, kao što su kutovi džepova. Bio je to početak jednog nevjerojatno uspješnog partnerstva dvojice europskih Židova koji su, jedan iz Njemačke, a drugi iz Latvije, doselili u SAD i stvorili model Levi’s 501. Do tada, Levisova tvrtka proizvodila je bale tkanine, a Davis je godinama otkupljivao neke od ponuđenih dizajna.

Suprotno opće prihvaćenom mišljenju, Levi’s 501 nisu odmah postale superpopularne. Trebale su godine i godine da se hlače od plavog denima probiju do kopača zlata, kauboja i farmera, raznih useljenika koji su prve poslove nalazili u teškom i iscrpljujućem radu na plantažama ili gradnji i popravcima kuća. Traperice kakve znamo tek su 1890-tih ušle u iole masovniju upotrebu u Americi, a nagli porast popularnosti model 501 bilježi početkom 20. stoljeća.

Europa i ostatak svijeta saznali su za Levi’s 501 tek 30-tih godina prošlog stoljeća, kad su se brojni radnici vraćali u Europu i sa sobom donosili svoju odjeću. Drugi boost zbio se tijekom Drugog svjetskog rata, a najveći i najvažniji 1950-tih. Za to je najzaslužniji rast raznih subkultura koje su prihvatile 501 kao dio aktualne kulture. Rokeri, hipiji, bajkeri, obični dečki iz kvartova, svi su počeli nositi Levi’s 501 koje su predstavljale svojevrsni bunt tadašnje mladeži. Nepovratnoj popularnosti pridonijeli su James Dean koji je model 501 nosio u Buntovniku bez razloga te Marlon Brando u Divljaku i Marilyn Monroe u Rijeci bez povratka.

Moderna verzija 501 je arhetip traperica karakteriziranih sa svojih pet džepova, prorezom na gumbe, narančastim šavovima usklađenim s bakrenim zakovicama i malom crvenom kožnom etiketom ušivenom sa stražnje strane u struku. Ove godine se očekuje prodaja modela 501 u iznosu od 800 milijuna dolara.

U proteklih 150 godina Levi’s 501 osvojile su svijet svojom aurom pustolovnog duha i slobodnjačkog načina života, stvarajući dojam da svaki štreber ili lokalni šmokljan može postati faca. Postoji i ideja da bi se svaki vlasnih modela 501 trebao prvo okupati u njima kako bi se mokre traperice oblikovale po figuri vlasnikovog tijela.

U posljednjim desetljećima brojni su dizajneri pokušavali kopirati Levi’s 501, makar i samo u nekim detaljima, no velika većina kopija završila je na sudu i to s ishodom plaćanja milijunskih odšteta. Među ostalima na listi onih koji su Levi’su morali platiti naknadu su Guess, Polo/Ralph Lauren i Esprit.

Za kraj naglasimo da premda postoje navodi da je ime hlačama dano po broju bale s koje su Strauss i Davis skinuli materijal za patentirane hlače, istina je da nije poznato zašto su odabrali ime svojih traperica 501. Jednostavno, taj podatak nikad nije objavljen. Istodobno, kolika je vrijednost patenta svjedoči događaj kad je u jednom napuštenom rudniku na sjeveru američke savezne države New Mexico pronađen iznošeni model 501 koji datira iz 1880. godine, a na aukciji je prošle godine prodan za nevjerojatnih 76 tisuća dolara.

Kategorije
Ljepota

Znate li koji su najvrjedniji modni brendovi čije krpice svaka žena želi imati u ormaru?

Modna industrija, a pritom prvenstveno mislimo na industriju odjeće, jedna je od najpoznatijih i najunosnijih industrija na svijetu, no relativno malo tvrtki bilježi uspjehe kojima bi se mogle smatrati vodećima u branši. Uspjeh u svijetu mode i općenito u industriji odjeće ne mjeri se samo brojem prodanih haljina, majici ili košulja, nego i jačini branda koji se gradi desetljećima te pogotovo inovacijama i postavljanju trendova.

Realno, vrlo je malo brendova koje možemo smatrati super uspješnima i globalno poznatima. U svijetu mode i krpica vladaju Francuzi i Talijani, a u Top 10 najvrijednih brendova svijeta ulaze tek po jedan američki i jedan britanski. Pritom svakako treba naglasiti da u industriju modne odjeće ne ulaze sportski brendovi (Nike, Adidas, Puma…), pa je ovo zapravo klasična lista modnih brendova koje možete vidjeti na modnim pistama Milana, Pariza New Yorka i Londona s naglaskom na njihovu povijest i tržišnu vrijednost.

  1. Armani

Giorgio Armani i njegov partner, odvjetnik Sergio Galeotti, osnovali su Giorgio Armani SpA 1975. godine, a prema legendi, prvi uloženi novac u svoj brand dobili su od prodaje Armanijevog Volkswagena. U roku od nekoliko godina već su imali na stolu unosan ugovor L’Oreala za proizvodnju i distribuciju mirisa i kozmetičkih proizvoda, a u desetljećima koja su slijedila Armani je postao globalni brand vrijedan oko 3,1 milijarde dolara, najpoznatiji po svojim super skupim i super kvalitetnim odijelima.

  1. Fendi

Adele i Edoardo Fendi otvorili su 1925. godine u Rimu malu trgovinu kožne i krznene odjeće koja je vrlo brzo postala vrlo popularna među turistima. Ratne godine nisu im previše naudile, a od 1949. tvrtku je preuzela druga generacija obitelji Fendi, biznis su preuzele sestre Paola, Anna, Franca, Carla i Alda, njima se 1965. kao kreativni direktor pridružio slavni Karl Lagerfeld i sve ostalo je povijest. Godišnje, Fendi prodaje robe (ženske torbe, odjeća, parfemi, namještaj, naočale…) koja mu osigurava tržišnu vrijednost  od 3,5 milijarde dolara.

  1. Versace

Svoju prvu modnu kreaciju Gianni Versace izradio je 1987. godine i to za milanski brand Callaghan, Genny i Complice. Vrlo brzo se osamostalio i postao poznat po svojim intrigantnim ukrasima, živopisnim printovima i nevjerojatnim koktel haljinama. Posebno ga je proslavila crna haljina koju je 1994. godine Elizabeth Hurley nosila na premijeri filma Četiri vjenčanja i sprovod. Među ostalima dizajnirao je odjeću za Michaela Jacksona i Eltona Johna te haljine za princezu Dijanu i princezu Karolinu od Monaca. Vrijednost branda procjenjuje se na 5,5 milijardi dolara.

  1. Burberry

Jedan od najstarijih i nevrijednih brendova na svijetu osnovao je davne 1856. u Basingstokeu 21-godišnji Thomas Burberry. Vrlo brzo sjedište tvrtke prebacio je u 77 kilometara udaljeni London, a prvi logo tvrtke bio je crtež oklopljenog viteza na konju, što je svakako bilo u skladu s tradicijom države i društva u kojem je brand i nastao. Veliku slavu brand je zaslužio opremivši Roalda Amundsena koji je bio jedan od ključnih ljudi u vrijeme najvećih istraživanja Antarktika (1911.) te Georgea Malloryja na njegovom (neuspješnom i pogibeljnom) usponu na Mt. Everest (1924.). Moderni Burberry vrijedan je oko 5,87 milijardi dolara, a najpoznatiji proizvod su baloneri, kožna galanterija i obuća.

  1. Ralph Lauren

Priča o stvaranju Ralph Lauren korporacije je svojevrsno oživotvorenje Američkog sna. Ralph Lifshitz, 16-godišnjak iz Bronxa, promijenio je prezime u Lauren radi nevolja s vršnjacima radi svog poljskog podrijetla. Isto je napravio i njegov stariji brat, a na kraju je i najstariji brat, radi istih problema s nasiljem u Američkom ratnom zrakoplovstvu, također preuzeo prezime Laurent. Ralph se za prvu priliku u modnom dizajnu izborio sam, zamolivši direktora Beau Brummell, tvrtke u kojoj je radio, da dizajnira svoju liniju. Imao je tada samo 28 godina i vrlo brzo je otvorio svoju tvrtku koja se proslavila muškim kravatama. Kao ljubitelj sporta osmislio je brand Polo. Ralph Lauren modna marka danas vrijedi 6,6 milijardi dolara.

  1. Chanel

Možda i najslavnija modna dizajnerica svih vremena, legendarna Coco Chanel, otvorila je 1909. House of Chanel u prizemlju zgrade čiji je vlasnik bio njezin tadašnji ljubavnik Étienne Balsan. Bila je to prodavaonica šešira na pariškoj adresi 160 Boulevard Malesherbes. S obzirom na to da je Coco Chanel bila jako dobro poznata u pariškim bogataškim krugovima, prodaja šešira vrlo ju je brzo osamostalila od svog ljubavnika. U godinama koje su uslijedile ljubovala je s brojnim vrlo utjecajnim Europljanima, a na kraju je upravo radi utjecaja i poznanstava svojih ljubavnika u Švicarskoj naručila izradu parfema, danas znanog kao Chanel No5. Premda je svom slobodnom duhu mogla zahvaliti prve uspjehe, kasnije modne dizajne osmislila je (i nosila) sama. Mala crna haljina je njezin izum. Vrijednost Chanela je veća od 6,8 milijardi dolara.

  1. Prada

Talijanski brand pokrenut 1913. u Milanu tijekom svog 110-godišnjeg postojanja specijalizirao se za kožne torbe i cipele, a šefovi tvrtke su se 2007. okušali i u dizajnu i prodaji mobitela s imenom Prada (u suradnji s tvrtkom LG) te satova (taj biznis je propao 2012. godine). Brend nudi odjeću nevjerojatnog dizajna, stila i boja u ‘kojoj se svaka djevojka osjeća posebnom’. Koliko se pažnje posvećuje razvoju branda svjedoči činjenica da su glavne trgovine na raznim lokacijama (Milano, New York, Sydney, Kuala Lumpur, Tokio…) dizajnirali neki od najslavnijih i najpoznatijih arhitekta današnjice. Tvrtka koju su prije više od stoljeća otvorila braća Mario i Martino Prada danas vrijedi velikih 7,3 milijarde dolara.

  1. Hermes

Hermes International je francuska je luksuzna dizajnerska kuća osnovana 1837. Specijalizirana je za kožne proizvode, modne dodatke, kućni namještaj, parfumeriju, nakit, satove i konfekciju. Tvrtku je osnovao francuski biznismen Thierry Hermès (rođen u Njemačkoj) otvorivši radionicu za remenje u pariškoj četvrti Grands Boulevards, namijenjenu primarno europskim plemićima. Stvorio je visokokvalitetne kovane pojaseve i uzde za kočijašku trgovinu koje su osvojile nekoliko vrlo značajnih nagrada onoga vremena. Njegov sin, a zatim i unuci, proširili su tvrtku u SAD i Južnoafričku republiku, postavljajući temelje za veliki rast branda. Danas je Hermes je poznat po Kelly torbicama, ali i svilenim šalovima. Stručnjaci su za proizvodnju pojaseva, muške i ženske sportske opreme, jahaćih rukavica… Vrijednost branda prelazi 10,6 milijardi dolara.

  1. Gucci

Priča o uspjehu branda Gucci pomalo je filmska. Osnovao ga je 1921. godine Guccio Giovanbattista Giacinto Dario Maria Gucci koji je znanje o materijalima i potrebama visokog društva za kvalitetnom prtljagom stekao radeći od 1897. na istovaru i utovaru osobnih stvari i kofera u londonskom Savoy Hotelu. Kad se vratio u rodnu Firencu otvorio je dućan koji se bavio uvozom kožne prtljage, no istovremeno je uredio i radionicu u kojoj je počeo osmišljavati vlastiti dizajn kožnih putnih torbi. U nedostatku kože, tijekom Drugog svjetskog rata prilagodio se izrađujući prtljagu od drugih materijala (lan, juta, pruće…). S vremenom se brand razvio i u smjeru luksuzne odjeće, te je razvio i novu tehniku štavljenja poznatu kao Cuoio Grasso koja je postala zaštitni znak Guccija. Vrijednost tvrtke je 12,4 milijarde dolara.

  1. Louis Vuitton

Već godinama Louis Vuitton je najvrjednija modna marka, danas vrijedna 28,1 milijardi dolara, a vjerovali ili ne, godišnja zarada LV branda je veća od ukupne vrijednosti Guccija, drugog branda na listi koju upravo čitate. Louis Vuitton je ostao siroče sa samo 10 godina, od udomitelja je pobjegao s 13 godina i krenuo u susret gradnji najvećeg branda industrijske mode. Krenuo je kao vrlo cijenjeni dizajner prtljage (čak je bio i u osobnoj službi supruge Napoleona III.). S 33 godine oženio je 16-godišnju Clemence-Emilie Parriaux i pokrenuo vlastiti biznis s prtljagom. S vremenom je postao tako uspješan da nije mogao ispuniti količinu narudžbi koje su pristizale. Francuzi mu ne zaboravljaju suradnju s nacističkim režimom. Do danas LV je postao slavan po svojoj upotrebi kože, izvrsnom kroju trenč kaputa, ready to wear haljina, cipela, satova, naočala, nakita i mnogih drugih modnih dodataka.

Kategorije
Život

Je li bajka o Snjeguljici inspirirana stvarnim ženama iz srednjeg vijeka?

Snjeguljica i sedam patuljaka nesumnjivo je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih bajki ikad ispričana. Od svog prvog knjižnog izdanja 1812. do danas doživjela je prijevode na gotovo sve svjetske jezike, u kazalištima je odglumljeno tko zna koliko verzija te bajke, a kino dvorane producirale su filmove raznih žanrova – od animiranih i drama, do horora i porno verzija. Različiti oblici umjetnosti slavili su Snjeguljicu unazad 200-tinjak godina, od glazbenika do kipara, od slikara do pantomimičara.

Pa ipak, koliko god priča o Snjeguljici i sedam patuljaka bila popularna, malo je onih koji znaju otkud braći Jacobu i Wilhelmu Grimmu ideja za pisanje te bajke, ali i po kojoj je ženi osmišljen i snimljen Snjeguljičin lik u istoimenom filmu koji potpisuje slavni Walt Disney.

Život nesretne grofice Margarete

Nagađa se da postoje samo dva moguća realna izvora po kojima je osmišljena Snjeguljica. Prvi seže u 16. stoljeće i povezuje se uz ljubav 16-godišnje grofice Margarete von Waldeck koja se zaljubila u princa Filipa II od Španjolske, no dopuštenje za brak nisu dobili niti od njezine pomajke Katarine von Hatzfeld, niti od španjolskog kralja. Zapletu je pridonijela rana Margaretina smrt za koju postoji (opravdana) sumnja da ju je otrovao španjolski dvor kad je imala samo 21. godinu (15. ožujka 1554.). Za razliku od Grimmove bajke, u ovom konkretnom slučaju nije moguće da ju je otrovala pomajka jer je Katarina von Hatzfeld preminula nedugo prije Margarete.

Ako se pitate otkud patuljici, objašnjenje je da je jedan od braće Margarete von Waldeck posjedovao rudnik bakra u blizini grada Wildungena, a većina rudara bila su djeca. Tu teoriju iznio je 1994. godine njemački povjesničar Eckhard Sander.

Margarete von Waldeck (lijevo) i Maria Sophia von Erthal (desno)

Stvarni dvorac, jabuke i legendarno ogledalo

Druga žena koja je navodno inspirirala pisanje bajke bila je Maria Sophia Margaretha Catharina von Erthal koja je rođena 1729. u njemačkom Lohru, a njezina pomajka bila je Claudia Elisabeth Maria von Venningen koja je izrazito favorizirala vlastitu djecu na štetu Marije. Dvorac u kojem je odrastala mala Maria danas je muzej i sadrži ogledalo na kojemu je ugravirano „self-love“ (samoljublje, ljubav prema samome sebi) i „she is as beautiful as the light“ (lijepa je poput svijetla). Inače, za ogledala iz Lohra pričalo se da su to ogledala „koja govore“, ali prema legendi, ta ogledala nisu podilazila zloj vještici, nego su u odrazu prikazivala istinu. Izrađivali su ih svjetski poznati lokalni staklari za koje se vjeruje da su napravili i stakleni lijes za Snjegulicu nakon što je pojela otrovanu jabuku. Iz vremena života (i smrti) Marije Sophije Margaretha Catharine von Erthal postoje crteži koji prikazuju ženu u staklenom lijesu.

Uvjerljivosti priče ide na ruku spoznaja da su brda oko Lohra bila prepuna voćnjaka u kojima su mahom bile posađene – jabuke. I opet se pitate gdje su patuljci? I opet je u blizini mjesto Bieber pored kojeg su postojali rudnici s vrlo malim oknima u kojima se, navodno, radili isključivo vrlo niski muškarci.

Naravno, potvrde da je neka od tih dviju priča istinita i da su baš po njoj braća Grimm napisali svoju Snjeguljicu i sedam patuljaka, nema. Baš kao što nema dokaza da je Giambattista Basile, talijanski pjesnik koji je skupljao bajke, negdje čuo priču o Snjeguljici, zapisao ju, a braća Grimm su ju samo preveli i prilagodili. Basile je umro oko 153 godine prije rođenja starijeg brata Grimm, Jacoba.

Oskar i sedam malih Oskara

Kad je u pitanju ekranizacija Snjeguljice, tu nema nikakvih dilema. Prvi nijemi film tog imena snimljen je 1903. godine i na žalost, traka tog filma je zauvijek izgubljena. Jednostavno je nestala. Bila je to prva ekranizacija ijedne bajke koju su potpisivala braća Grimm. Nakon toga su snimljene brojne varijante filma, raznih redatelja, producenata i studija diljem svijeta, no najpoznatiji je animirani film kojeg je 1937. producirao slavni Walt Disney. Zanimljivo, upravo je on dao imena patuljcima. Film su režirala šestorica ljudi i koštao je 1,8 milijuna dolara (ekvivalent današnjih 38 milijuna dolara), a zaradio 418 milijuna dolara (danas bi to bilo 8,7 milijardi dolara).

Naravno, film je nominiran za Oskara, no nije ga osvojio u godini kad je prikazan, nego godinu kasnije. Walt Disney je, naime, za to djelo dobio počasnog Oskara koji se sastojao od statue uobičajene veličine i sedam malih Oskara. Nakon toga film je proglašen jednim od 25 najvažnijih filmova u SAD-u i uključen je u Registar američkog filma, osvojio je još puno nagrada i priznanja i do danas je jedan od 10 najisplativijih filmova u povijesti sedme umjetnosti.

Marge Champion (1951.)

No, kako je Walt Disney zamislio Snjeguljicu? On nije imao mogućnost provjere kako su izgledale srednjovjekovne dame po kojima je navodno nastala bajka. Uostalom, njegova Snjeguljica ni po čemu ne nalikuje na djevojke s početka ove priče. Ne, njegova muza je bila Marge Champion koja je s 14 godina postala model za plesne kadrove pri animaciji i stvaranju animiranih filmova u Disney studijima. Do njihovih studija došla je zahvaljujući prijateljstvu svog oca Ernesta Belchera (inače baletnog plesača) s Waltom Disneyjem.

Pozirala je i kao model pri crtanju pokreta Plave vile (Vila s tirkiznom kosom) u Pinokiju iz 1940. godine, rasplesanog vodenog konja iz Fantasije snimljene iste godine i rode koja donosi djecu u animiranom filmu Dumbo (1941).

Kasnije se proslavila glumeći u nijemim filmovima, a zatim i u zvučnim filmovima, pogotovo onima s puno plesnih točaka. Bila je vrlo cijenjena i kao filmska koreografkinja. Prvi suprug bio joj je Art Babbitt, animator koji je u Disney studiju stvorio Šilju. Nakon njega, udavala se još dva puta, a umrla je 21. listopada 2020. godine, u 101. godini života.

Kategorije
Život

Najskuplji razvodi: Sloboda vrijedna stotina milijuna (ili mlađe je slađe)

Svijet poznatih, slavnih i pogotovo bogatih uvijek je golicao maštu ljubitelja dobrih tračeva. Milijuni na računima omogućuju im živote koji se nama običnim smrtnicima čine kao iz bajke. Skupi automobili, jahte, avioni i helikopteri njima su svakodnevica, a mi koji sve to promatramo iz pristojne daljine, najčešće skriveni iza svojih monitora, sretni smo kad u frižideru imamo čokoladni puding viška ili nakon pranja koju kovanicu eura u hlačama (tu sreću ovi bogataši nikad neće shvatiti).

Naravno i bogataši se dijele na one bogatije i one malo manje bogate. Primjerice, trenutno dvojica najboljih nogometaša svijeta, Cristiano Ronaldo i Leo Messi, kad se i zbroje njihovi prihodi i bankovni računi, nisu niti blizu milijarde dolara. Ništa drugačije nije niti s LeBronom Jamesom, Tomom Bradyjem i drugim sportskim superstarovima. Glumci su u toj istoj siromašnoj košari, daleko od poslovnjaka koji vrijede… možda je i bolje da ne znate. No, svi ti sportaši, glumci, pjevači, razni umjetnici i besposličari koji su naslijedili novac od svojih roditelja s onim pravim bogatašima mogu se mjeriti po novcu koji moraju iskeširati kad se rastaju od svojih bračnih partnera. Ne biste vjerovali tko je sve na listi najvećih platiša, a pogotovo koliko su morali platiti svoju bračnu slobodu.

S obzirom na to da je nevjera najčešći razlog raskida braka, nekako nije čudno da na listi onih koji su morali isplatiti svog bračnog partnera dominiraju muškarci. Prva 23 mjesta drže predstavnici tzv. jačeg spola, a na 24. mjestu je – Madonna. Ipak, krenimo redom.

Obi-Wan Kenobi gol i bos

Najbogatiji čovjek ovog trenutka, američki biznismen, vlasnik Amazona, Jeff Bezos, nakon 25 godina braka s MacKenzie Bezos uhvaćen je u nevjeri s Lauren Sanchez i to ga je koštalo – pazite sad – 38 milijardi dolara. Za Jeffa je dobra vijest da nije riječ o “živom” novcu koji je sa svog računa morao prebaciti na račun bivše supruge, nego je riječ o dionicama Amazona (gospođa MacKenzie mu je velikodušno prepustila svoj dioničarski glas u upravi), ali i da je to tek sedmina njegovog ukupnog bogatstva. Prema Forbesu vlasnik Amazona vrijedi više od 200 milijardi dolara. Ne Amazon, nego on osobno!

Holivudska zvijezda poznata po utjelovljenju Obija-Wan Kenobija u posljednjoj Star Wars trilogiji, ali i brojnim odličnim ulogama poput one u Trainspottingu, Ewan McGegor, 2020. godine je razvodom od Eve Mavrakis skočio na drugo mjesto ljestvice najvećih plaćanja razvoda braka. Svojoj nekadašnjoj družici mora platiti točno polovicu kompletne zarade unazad 20 godina (još nije objavljen iznos), prepustiti 7 milijuna vrijednu kuću u Los Angelesu, kompletnu zlatninu, dio tantijema od Ratova zvijezda, pet super skupih automobila i uz sve to plaćati 432 tisuće dolara godišnje za njezino uzdržavanje, plus 180 tisuća dolara alimentacije za njihovo četvero djece. Ewan je očito jako naljutio sad već bivšu suprugu, a nekako nam se čini i da nije imao najboljeg odvjetnika za rastavu. Ako se pitate što ili tko je uzrok rastave, njezino ime je Mary Elizabeth Winstead.

Na trećem mjestu najskupljih rastava svih vremena piše ime Aleca Wildensteina, američkog vlasnika umjetničke galerije u New Yorku i vlasnika nekih od najvrjednijih konja na svijetu, koji je preminuo 2008. godine, ali se desetak godina ranije rastao od tadašnje supruge Jocelyn i na ime brakorazvodne parnice platio 3,8 milijardi dolara. Danas je to vrijednost od 5,8 milijardi dolara. Statistički gledano, platio je 180 milijuna dolara za svaku godinu braka. Zanimljivo, nevjera nije bila uzrokom rastave, nego njezina neutaživa žeđ za plastičnim operacijama (želeći izgledati kao mačka). Bivša gospođa Wildenstein danas ima 82 godine, a 2018. je proglasila – osobni bankrot! Tvrdi da nikad nije bila na plastičnoj operaciji. Proguglajte gospođu, čisto da vidite kako izgleda “prirodna” ljepota…

Tiger kao tigar

Top pet lude ljestvice najvećeg plaćanja “otpremnine” za bračnog partnera zatvaraju medijski mogul Robert Murdoch koji je bio 32 godine u braku sa škotskom novinarkom Annom i Bernie Ecclestone koji se 2009. godine rastao od Slavice Radić, Riječanke koja je s njim bila u braku 24 godine (dvije, tri godine nakon rastave oženio je Fabianu Flosi s kojom u 90. godini ima sina). Obojicu je bračna sloboda koštala više od 1,2 milijarde dolara. I obojica su dotadašnje supruge zamijenila mlađim damama. Murdoch se nakon Anne ženio još dvaput, a sad je u braku s Jerry Hall, nekadašnjom suprugom Micka Jaggera. Usput rečeno, upravo je razvod frontmena Rolling Stonesa i Jerry Hall jedan od 50 najskupljih u povijesti. Godine 1999. Mick je platio svojoj nekadašnjoj ljubavi i umjetničkoj muzi između 15 i 25 milijuna dolara (današnja vrijednost je 23 do 38 milijuna dolara).

Zanimljivo, na listi najskupljih razvoda dominiraju biznismeni i – glumci. Ewan McGregor je već spomenut, a tu su još i Mell Gibson koji se 2006. rastao od Robyn Moore Gibson i platio 425 milijuna dolara, Harrison Ford čiji se razvod od Melisse Mathison dogodio 2004. godine i vrijedio je 118 milijuna dolara, Kevin Costner je 1994. platio Cindy Silvi oko 80 milijuna dolara (računajući inflaciju danas bi to bilo oko 138 milijuna dolara), Michael Douglas svoju je slobodu platio 45 milijuna dolara 1995. godine, a Ted Danson je otišao pod skute Whoopi Goldberg i to platio razvodom vrijednim 30 milijuna dolara 1993. godine. Dobar dio njih snimao je filmove sa Stevenom Spielbergom i Jamesom Cameronom, a njih dvojica su zajedno platili 150 milijuna dolara za razvode od Amy Irving i Linde Hamilton.

Sportaši? O da, i oni su na listi. Michael Jordan, najbolji košarkaš svih vremena, rastao se 2006. od Juanite i platio joj 168 milijuna dolara, dok je Tiger Woods svojedobno opako zastranio i spavao gotovo sa svakom plavušom koju je upoznao, pa svoju neutaživu seksualnu potrebu platio otkazom svih sponzora i razvodom od Elin Nordegren vrijednim 110 milijuna dolara.

Slavenska pohota Donalda Trumpa

Nekadašnji predsjednik SAD-a naslijedio je građevinsku tvrtku svog oca, unaprijedio ju, obogatio se odličnim i pravovremenim poslovnim potezima, desetljećima zabavljao američku i svjetsku javnost svojim blago rečeno nekonvencionalnim stilom života u koji su se odlično uklapale – plavuše. Barem kad su u pitanju njegova tri braka. Prvi “da” rekao je Ivani Zelničkovoj, a odlazak iz tog braka 1992. koštao ga je 25 milijuna dolara (današnja vrijednost je duplo veća).

Nakon lijepe Čehinje na vjernost se obavezao Marli Maples, a od nje se rastao nakon šest godina braka. Cijena razvoda je poslovna tajna, no izravni uzrok nije mister Trump, nego činjenica da je policija u rutinskom patroliranju jednom njujorškom plažom naletjela na Marli i Trumpovog tjelohranitelja. Jesu li uhvaćeni u ljubavnom zanosu, nikad nije otkriveno, no sumnjamo da su u 4 ujutro na posve praznoj plaži raspravljali o smislu života ili vrijednostima dionica na Wall Streetu.

Treći brak je ovaj aktualni. Ponovno je u pitanju ljepotica slavenskog podrijetla. Melania Knavs je Slovenka rođena u Novom Mestu, a za sadašnjeg supruga udala se prije 15 godina. Nagađa se da bi eventualni raskid tog braka sadašnjeg Predsjednika koštao puno, puno više nego odlazak od Ivane.

Bogatstvo Donalda Trumpa procjenjuje se na 2,1 milijardu dolara.

Kraljica popa i razvoda

Za kraj smo ostavili pjevače. Madonna je ta koja je razbila mušku dominaciju na listi najskupljih razvoda i rastavu od Guyja Ritchieja 2008. godine platila između 76 i 2 milijuna dolara. Inače, vjeruje se da Madonna vrijedi oko 800 milijuna dolara, a dobar dio tog bogatstva imala je i u vrijeme rastave od Ritchieja. Ex Beatle, Sir Paul McCartney najbogatiji je glazbenik na svijetu, njegovo se bogatstvo procjenjuje na 1,2 milijardi dolara, a 2008. je platio Heather Mills ondašnjih 48 milijuna dolara za razvod braka. Danas je ta vrijednost oko 58 milijuna. Već spomenuti Mick Jagger keširao je priličan iznos Jerry Hall, no to je ipak kap u moru njegova bogatstva, točnije manje od pet posto njegove vrijednosti, a listu zaključujemo gitaristom Guns N’Rosesa, slavnim Slashom koji je 2014. Perli Farrar platio 6,6 milijuna dolara, ali se i obavezao plaćati 100 tisuća dolara mjesečno za njezino uzdržavanje te 39 tisuća dolara mjesečno za dječju alimentaciju.

Dakako, kao glavni razlozi ulaska na listu 50 najskupljih razvoda dominiraju motivi bračne nevjere, no bogato društvo koje je moralo isplatiti svoje dotadašnje supružnike u pravilu nije ni osjetilo manjak novca na bankovnom računu. Toliko su bili ili su još uvijek bogati.

Za kraj napomenimo da su podaci o spomenutim akterima najskupljih razvoda službeni brojevi, objavljeni i javno prezentirani u sudskim presudama. Zašto to spominjemo? Zato što u Rusiji postoje desetine oligarha koji su navodno platili svojim bivšim suprugama milijarde dolara, no ti podaci nisu provjereni i službeni.

Milijarde ruskog oligarha

Raspad Sovjetskog saveza iznjedrio je jednu posve novu vrstu eurske elite – oligarhe. Roman Abramovič jedan je od oligarha koji se itekako financijski okoristio nestajanjem SSSR-a, političar i biznismen koji je svoje ogromno bogatstvo procijenjeno na 12,5 milijardi dolara stekao krajem 80-tih družeći se s Borisom Berezovskim. Prije toga bio je ulični prodavač gumenih patki i mehaničar u jednoj tvornici. Obogatio se vrlo mlad, postao suvlasnik velikih ruskih naftnih kompanija, bio je bliski prijatelj bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina kojemu je predložio da ga naslijedi Vladimir Putin (zamislite!).

Premda se ne zna koliko je ukupno platio na brakorazvodne parnice, poznato je da je ljubovanje s Dašom Žukovom u vrijeme dok je još bio oženjen za Irinu Maladninu koštalo više od 300 milijuna dolara, plus po jedna kuća u Velikoj Britaniji i Moskvi, privatni avion, jahta i pokrivanje svih troškova za stasanje njihovo petero djece, a na kraju je pokrio i Irinine troškove kupovine vile u St. Tropezu u iznosu od oko 40 milijuna dolara. Prva supruga bila mu je Olga Ljisova. Usput  rečeno, 2017. se rastao i od Daše…

Top 10 najskupljih razvoda svih vremena

Razvod Godina Duljina braka Isplaćeni novac ($) Današnja vrijednost ($)
1. Jeff Bezos i MacKenzie Bezos 2019. 25 godina 38 milijardi 40,2 milijardi
2. Ewan McGregor i Eve Mavrakis 2020. 20 godina Ukupan iznos je poslovna tajna radi vrijednosti filmskih tantjema
3. Alec Wildenstein i Jocelyn Wildenstein 1999. 21 godina 3,8 milijardi 5,8 milijardi
4. Rupert Murdoch i Anna Maria Mann 1999. 31 godina 1,7 milijardi 2,6 milijardi
5. Bernie Ecclestone i Slavica Ecclestone 2009. 23 godine 1,2 milijardi 1,4 milijardi
6. Steve Wynn i Elaine Farrell Wynn 2010. 32 godine 1 milijarda 1,2 milijarde
7. Harold Hamm i Sue Ann Arnall 2012. 24 godine 974,8 milijuna 1,1 milijarde
8. Adnan Khashoggi i Soraya Khashoggi 1980 20 godina 874 milijuna 2,3 milijarde
9. Dmitrij Ribolovljev i Elena Ribovljev 2014. 27 godina 604 milijuna 651 milijun
10. Craig McCaw i Wendy McCaw 1997 21 godina 460 milijuna 733 milijuna

 

Kategorije
Život

(Ne)Volimo sapunice: Začarani svijet ljubavi, seksa i suludih spletki

Žanr sapunica i/ili telenovela glumački i producentski je nezahtjevan, no unatoč tome toliko isplativ da ga je slavni Time magazin svojedobno proglasio najbogatijim dijelom američkog TV  programa. Zaista, što nas tako privlači sapunicama?

Sjećate li se Dinastije, Santa Barbare i Dallasa, kultnih serija iz 80-tih godina prošlog stoljeća radi kojih su cijele obitelji sjedile ispred TV ekrana i čekale što će novoga i zločestog napraviti Alexis, kako će se rasplesti ljubav Eden i Cruza ili tko će koga i kako (pa i s kime) prevariti u bogatoj teksaškoj obitelji Ewing? Bile su to serije čije su se nove epizode čekale s nestrpljenjem i prepričavale na kavama i u uredima narednog dana, ali i koje su nas uvele u nevjerojatan svijet televizijskih sapunica.

Ono što je starijoj generaciji bila Dinastija, mlađima su bili Marisol, Zabranjena ljubav ili neka od aktualnih turskih serija i sve one, premda sadržajno posve različite, imaju jedno zajedničko obilježje – nemaju baš nikakvu radnju ili maju neku radnju, ali ona nikad neće doživjeti kulminaciju i zaključak. To je osobitost filmskog žanra kojeg poznajemo kao TV sapunica. Zašto TV? Zato što postoje i radio sapunice, štoviše, od njih je sve i započelo.

Prva sapunica, prenošena na valovima radio stanice WGM u Chicagu, bila je Painted Dreams čija je prva epizoda emitirana 20. listopada 1930. godine. Ona pripada u podžanr tzv. dnevnih sapunica, radio emisija koje su emitirane tijekom dana, točnije tijekom trajanja uobičajenog radnog vremena između 9 i 17 sati. Te emisije dramskog karaktera slušale su američke kućanice i to im je u to vrijeme bila jedina moguća zabava dok spremaju kuću ili pripremaju ručak za supruga i djecu. S obzirom na to posve je logično da su glavni sponzori bili razni proizvođači deterdženata i općenito kućnih potrepština koje su svakodnevno koristile kućanice. Otud i naziv sapunica.

Koliko je to bio unosan posao svjedoči činjenica da su najveći proizvođači deterdženata vrlo brzo postali inicijatori i producenti novih serija (Colgate-Palmolive, Procter and Gamble). Od 1930. do 1937. u Americi je započelo emitiranje nekoliko desetaka sapunica, a neke su se održale u eteru i više od punog desetljeća. Primjerice, već spomenuta prva sapunica Painted Dreams zaključila je emitiranje posljednjom epizodom u srpnju 1943.

Izraz sapunica s vremenom je stekao loše značenje te se njime u pravilu označava na početku emitiranja zanimljiva-serija kojoj producenti i scenaristi bizarnim i neuvjerljivim zapletima pokušavaju povećati gledanost i produžiti trajanje. Upravo zato danas TV kuće radije koriste termin dramska serija i melodrama, a ne sapunica ili telenovela (poseban oblik sapunice razvijen u Latinskoj Americi), pokušavajući sakriti činjenicu da je riječ o seriji vrlo niskog kvalitativnog sadržaja.

Pad radio sapunica nije bio uvjetovan zasićenošću etera emisijama koje su iz epizode u epizodu prenosile sve nevjerojatnije zaplete koji sve češće nisu bili nikako po vezani s epizodama objavljenima par mjeseci ranije (otud danas šala da se u sapunicama pojavljuje osoba čija je majka sestra njegove kćeri, a ona je baka susjedovog sina za kojeg se udala prijateljičina mama; jednostavno je u jednom trenutku nemoguće povezati sadržaj epizode s već poznatim likom koji se u seriji pojavljuje dulje vrijeme), nego je tome kumovala sve bolja dostupnost TV prijamnika u SAD-u, a onda i u ostatku svijeta.

Kroničari televizijskog razvoja tvrde da je prva prava TV sapunica legendarni Gradić Peyton, no činjenica je da je i prije te serije postojalo dosta drama koje bi se mogle, pa i trebale zvati sapunicama. No Gradić Peyton je zapravo razotkrio svu raskoš mogućnosti povezivanja marketinga i popularne serije. Uvjetno rečeno, danas je takav slučaj sa Super Bowlom, finalnom utakmicom američkog nogometa u SAD-u, i reklamama na poluvremenu čije se emitiranje plaća u milijunima dolara. Kod Gradića Peytona važno je naglasiti da su se nove epizode emitirale dvaput tjedno, a od 1965. tri puta tjedno, nakon čega je počeo pad popularnosti. Jednostavno, ljudi nisu imali vremena tako često redovito pratiti seriju.

Gradić Peyton je trajao pet sezona i snimljeno je tek 514 epizoda, što je nevjerojatno malo u odnosu na 2.137 epizoda Santa Barbare u samo devet sezona ili – pazite sad – najdulje emitirane sapunice ikad, britanske Coronation Street čije je emitiranje započelo početkom prosinca 1960. godine, a traje i danas. Ukupno je snimljeno 10.113 epizoda! Ipak, najviše epizoda zabilježila je sapunica Guiding Light koja je startala kao radio drama, pa je prebačena na TV, a do ukidanja 2009. promijenila je nekoliko formata i produkcijskih kuća, da bi u konačnici završila s epizodom broj 18.262.

Kategorije
Život

Najbolja prvoaprilska šala ikad? Nesumnjivo priča o drvima špageta

Voljeli li ih ili ne, prvoaprilske (ili ako baš želite, prvotravanjske) šale dio su naših života otkad znamo za sebe, i taj dan, prvi u četvrtom mjesecu nove godine, rezerviran je za sitna podmetanja, slatke laži, lake obmane i male prevare čiji je cilj dobro se nasmijati na tuđi račun. Naravno, velika većina pošalica i namještaljki je predvidljivo i slabo osmišljena ili provedena, no kroz povijest smo svjedočili nekima od najvećih podvala koje su prava mala umjetnost obmana.

Premda se ne zna tko je i kada prvi put upotrebio prvoaprilsku šalu, postoje zapisi da su se ta mala podmetanja događala još u Engleskoj u 14. stoljeću. Čak postoji i teorija da prvoaprilska šala uopće nije vezana uz taj mjesec, nego da je riječ o povijesnoj zabludi, tj. krivom prijepisu jedne basne engleskog pjesnika Geoffreyja Chaucera (Priče iz Canterburyja iz 1392. godine). Ne ulazeći u samu srž te priče, jer vezana je, osim uz lisicu i lakovjernog i oholog pijetla, i uz tadašnju aktualnu politiku i odnos engleskog dvora i Starog kontinenta (zaruke engleskog kralja Richarda II. i buduće kraljice, praške princeze Ane), očigledno je da se nakon 14. stoljeća sve češće pojavljuju zapisi o šalama vezanima uz 1. travnja.

Postoji i teorija da je u 16. stoljeću dio europskih država Novu godinu dočekivao 25. ožujka, a da je slavlje trajalo do 1. travnja. Posebno je to bilo specifično za Francusku. No oni koji su doček Nove godine slavili 1. siječnja počeli su zbijati šale s neistomišljenicima, pa navodno otud i ideja da 1. travnja postane svojevrsni priznati međunarodni dan šala i pošalica.

Kako god bilo i tko god da je osmislio prvu šalu, činjenica je da se ideja zadržala do danas i da smo kroz povijest svjedočili mnogim odlično osmišljenim, pripremljenim i provedenim prvoaprilskim šalama. Jedna od boljih datira u 1835. godinu kad je New York Sun objavio priču o životu na Mjesecu, štoviše o cijeloj jednoj civilizaciji s jednorozima, dvonožnim dabrovima i krznenim krilatim humanoidima nalik na šišmiše. Priča je navodno preuzeta iz jednog škotskog znanstvenog magazina, a kao potvrda istinosti poslužila je i navodna izgradnja zvjezdarnice u Johannesburgu iz koje je trebalo početi proučavanje događaja na Mjesecu.

No, bila su to vremena kad je provjera činjenica bila jako teška, život je općenito bio posve drugačiji nego danas, a vjerovanja u nadnaravno još uvijek jaka pod utjecajem srednjovjekovnih priča. Zato se kao najveća podvala svih vremena smatra relativno moderna šala slavnog BBC-a koji je 1957. na TV-u objavio prilog o – pazite sad – stablima špageta. Šala je bila tako detaljno osmišljena da su reporteri slavne londonske redakcije izmislili jednu obitelj koja živi u Ticinu, kantonu na jugu Švicarske, koja se generacijama bavi branjem špageta. Imali su pritom snimljenu izjavu muškarca koji je komentirao da su ‘ove godine špageti rodili jako, jako dobro’, njegova supruga je pokazala par ubranih špageta, a druge žene su ih u pozadini vješale poput rublja na špagu privezanu između dva drva. Da bi priča bila uvjerljivija čak su u reportaži spomenuli i slavne talijanske špagete koje se beru na ušću rijeke Po, no koje kvalitetom nisu ni blizu ovih iz Švicarske.

Posljednice podvale? U nevjerojatno kratkom vremenu BBC-jeva centrala bila je zatrpana pozivima ljudi. Većina ih je bila zbunjena i pitala je o čemu je tu uopće riječ, no bio je i velik broj onih koji su pitali gdje mogu kupiti špageti stabla i mogu li ih zasaditi u svojim vrtovima. Da sve bilo još nevjerojatnije, djelatnici BBC-a su znatiželjnim kućanicama rekli da se špageti drveće sadi u proljeće, ali da ih mogu pripremiti tako da par špageta posade u limenku paradajz umaka i čekaju toplo proljetno vrijeme da ih presade u vrtove.

Koliko je to velika prevara bila danas je teško i zamisliti, no Britanci se pravdaju da je u to vrijeme tjestenina bila rijetko na njihovim stolovima i da nisu znali kako se radi. Desetljećima nakon uspjele šale CNN je objavio a je ta trominutna TV reportaža vjerojatno najbolja prvoaprilska šala svih vremena. Kad malo bolje razmislite, nisu daleko od istine…

Kategorije
Gastro

Šparoge čiste organizam, pogoduju probavi, štite srce i krvne žile, a posebno su dobre kontra mamurluka

Pred nama je blagdansko vrijeme, oni dani u godini kad se velika većina ljudi opusti i prione božićno-novogodišnjem stolu bogato postavljenim ićem i pićem. Koliko god pazili na prehranu i redovito se rekreirali tijekom godine, toliko si zaista u tih 10-tak dana možemo priuštiti gušteve masnije hrane i kolača ili pokoju čašu vina, nekog žestokog pića i, naravno, šampanjca. No ipak valja paziti da ne pretjeramo. Ne, neće zbog toga propasti naš cjelogodišnji trud, ali nemojmo zaboraviti da naše tijelo upravo zbog dosadašnjeg zdravog načina života nije naviklo na alkohol, pa bi nam iole veće količine mogle prilično naškoditi.

Ako vam se ipak dogodi pretjerana uživancija u alkoholnim pićima, onda znajte da postoji dobar način kako da barem malo popravite “štetu” (i problem gotovo obaveznog mamurluka). Šparoge su niskokalorične čistačice organizma koje pogoduju probavi, štite srce i krvne žile, a njezina biokemijska svojstva ublažavaju mamurluk i istovremeno pružaju zaštitu jetre od toksičnih učinaka alkohola.

Čak 93 posto sastava šparoga čini voda što ju čini idealnom namirnicom za zdravlje organizma, djeluju na uklanjanje viška vode iz tijela, obiluje vitaminima A, C, K i E, te je dobar izvor vlakana zbog čega pozitivno djeluju na probavu. Šparoge su bogate inulinom, prebiotikom koji potiče razvoj dobrih bakterija, dok one loše bakterija neutralizira, pa svakako razmislite da ih ubacite u svoj jelovnik i tijekom cijele godine.

Kategorije
Život

Chanel No5: Miris ljubavi, seksa i podsjetnik na revoluciju koju je povela slavna Coco

Kad će 10. siječnja 2021. otkucati prve sekunde novog dana svijet mode na trenutak će stati i na minutu-dvije zavladat će apsolutna tišina. Tad će se, naime, obilježiti 50 godina smrti nesumnjivo najveće modne ikone 20. stoljeća, velike i neponovljive Gabrielle Chanel, poznatije i pod nadimkom Coco. Ta Francuskinja zaslužna je za puno toga, od kroja male crne haljine koju je proslavila Audrey Hepburn i dvodijelnih ženskih odijela do popularizacije kratkih ženskih frizura i sigurno najpoznatijeg parfema svih vremena, Chanela No5.

Premda bi se o Coco Chanel moglo pisati jako puno, o njezinom djetinjstvu u sirotištu, prvom dućanu za šešire ili velikom broju ljubavnika (nikad se nije udavala) i nevjerojatno slavnom statusu u Parizu, ovo je ipak kratka priča o njezinom najvećem uspjehu, parfemu koji je promijenio svijet.

Nema nikakve sumnje da je Chanel No5 najpoznatiji parfem na svijetu, čak i unatoč velikoj konkurenciji popularan je danas u istoj onoj mjeri kako je bio fantastično prihvaćen i 1923. godine. Uspjehu njezina parfemskog prvijenca sigurno je doprinijela karizma koju je u proteklim godinama stvarala u visokim pariškim krugovima kao ljubavnica barona Etienna Balsana, francuskog tekstilnog mogula koji je joj je pomogao da otvori dućane u svjetskoj prijestolnici mode i pomalo se kočoperi pariškim ulicama u blistavom Rolls Roysu.

Postoji nekoliko verzija kako je nastao slavni parfem, no nijednu od njih Coco nikad nije potvrdila. Čak nije htjela ni komentirati da je broj 5 u nazivu parfema njezin sretni broj koji joj je u nekom času prorekla gatara. U svakom slučaju, Chanel No5 bio je prvi svjetski parfem s potpisom, a mudra Coco među prvima je koristila slavne osobe za promociju.

Kako je sve započelo? Ideju je navodno dobila jer je u sirotištu zamrzila miris sapuna. On je navodno bio izrazito jak, ali i jedini koji je godinama dopirao do njezinih nosnica. Miris parfema tad se činio kao nešto posve nedohvatljivo. No 1920. godine otputovala je na ljetovanje na Azurnu obalu sa svojim tadašnjim ljubavnikom, velikim vojvodom Dmitrijem Pavlovičem, članom ruske kraljevske obitelji (usput rečeno, i ubojicom Rasputina), koji ju je upoznao s Ernestom Beauxom. Beaux je bio poznati znalac o parfemima, a Pavlovičevu preporuku da se sastane s Coco i započne suradnju shvatio je kao obavezu i veliki izazov.

Da skratimo priču, Coco mu je rekla što traži, a Beaux je nakon 10 mjeseci pripremio 10 bočica parfema označenih brojevima od 1 do 5 i 20 do 24. Legenda kaže da je jedan od parfema imao jaki miris sapuna, pa se upravo prema tom mirisu Coco mogla ravnati procjenjujući ostale, a na kraju je odabrala bočicu broj 5. Navodno je baš ta bočica bila pripremljena greškom jer se Beauxov neiskusni pomoćnik zaigrao s epruvetama i u spoj ubacio previše aldehida. Bila to istina ili ne, Coco je odabrala peticu, a ostalo je povijest.

Kvaliteta parfema ipak nije sama po sebi bila isključivi razlog svjetskog uspjeha. Uspjehu je u manjoj mjeri kumovala ideja da bogati i slavni reklamiraju Chanel No5. Coco, koja se već desetljećima kretala u društvu takvih osoba, nije imala problem pronaći adekvatne manekene. Čak je i sama pozirala za reklamu. Pa ipak vjerojatno najpoznatija i najveća reklama bila je ona kad je slavna Marylin Monroe 1950. davala intervju za Life magazin i na pitanje što nosi u krevetu odgovorila „samo Chanel No5“.

Od ideje za Chanel No5 do danas prošlo je točno 100 godina. Svijet je u tom vremenu prošao jedan svjetski rat, shvatio Veliki prasak, sletio na Mjesec, počeo aktivno proučavati Mars, zaronio u najdublje brazde zemaljskih oceana, upoznao Koronu… puno toga se promijenilo, ali Chanel No5 ostao je isti. Prema navodima nezavisnih izvora, urednika modnih magazina i ljudi koji se bave fragrance marketingom, procjena je da se u svijetu jedna bočica Chanela No5 proda svakih 30 sekundi. Više od toga zapravo je nezamislivo…

Kategorije
Zdravlje

Trčite i budite (još) bolji u krevetu

Ako vam gubitak kilograma i dovođenje tijela u formu nisu dovoljna motivacija da počnete trčati, možda će vašu odluku da napokon uskočite u tenisice olakšati ako vam kažemo da ćete trčanjem poboljšati svoj seksualni život.

Istraživanja su, naime, potvrdila povezanost između neaktivnog života i nedostatka potencije u krevetu, a trčanje je izvrsna kardiovaskularna vježba, što znači da povećava vašu izdržljivost. Također, osjećat ćete se seksi jer ljudi koji redovno vježbaju i rade na sebi bolje se osjećaju u vlastitom tijelu i općenito su zdraviji. Poremećaj erekcije neprijatelj je muškaraca broj 1, a on je često uzrokovan problemima s cirkulacijom. Trčanje, međutim, vaše arterije održava zdravima i tako smanjuje vjerojatnost erektilne disfunkcije.

Naravno, trčanje vas neće pretvoriti u Boga seksa. Naprotiv, pretjerate li može imati sasvim suprotan učinak. Nepotrebnim forsiranjem, osim što si možete natovariti kakvu ozljedu, “ubijate” testosteron i suprotno očekivanjima samo ćete si smanjiti želju za seksom. Da bi imali zdraviji i bolji seksualni život držite vaše trčanje uravnoteženim, pogotovo ako ste dugo vremena bili neaktivni, što podrazumijeva odlazak na stazu tri do četiri puta tjedno u vremenskim intervalima od pola sata do 45 minuta.

Ako i dalje niste uvjereni, možda vam podaci još jednog istraživanja u SAD-u “otvore oči” – spolna moć trkača u dobi između 40 i 60 godina jednaka je onoj tjelesno neaktivnog dvadesetogodišnjaka! Prije nekoliko godina jedno britansko istraživanje u kojemu je sudjelovalo 2.000 ispitanika pokazalo je kako svaki deseti trkač vodi ljubav jednom dnevno, a tri posto njih tvrdilo je da uživaju u seksu dvaput na dan.

Kategorije
Život

Salomon S/PRO HV – izuzetno udobne skijaške cipele za cjelodnevno uživanje na snijegu

Skijaške cipele S/PRO HV donose glavne značajke Salomonovih legendarnih S/PRO cipela i skijašima širih stopala. Stvorene su za skijaše koji traže udobnost i izvrsno pristajanje uz stopalo, s jasnim ciljem – uživati ​​u cjelodnevnim spuštanjima na bijelim padinama. Vrlo udobne, reaktivne i s težinom od samo 1,8 kg skijaške cipele Salomon S/PRO HV savršen su izbor za sve skijaše koji se žele osjećati vrlo ugodno tijekom cjelodnevnog rekreativnog skijanja. U ovim cipelama Salomonovi su inženjeri izuzetno uspješno kombinirali udobnost potrebnu za uživanje na snijegu cijeli dan s učinkovitim prijenosom energije.

Za ugodniji osjećaj tijekom skijanja, Salomon je izradio novu konstrukciju školjke koja je ojačana staklenim vlaknima, što cipeli daje veću okretnost i lakoću te pruža izvrstan prijenos snage na rubove. Unutarnja cipela, znakovito nazvana My CustomFit 3D Comfort, izrađena je od izdržljive pjene koja će dulje vrijeme održavati istu razinu udobnosti. Unutarnja cipela omekšat će tijekom zagrijavanja, odnosno pod utjecajem tjelesne temperature i poprimit će oblik stopala, gležnjeva i pete skijaša. Doslovno će zagrliti nogu. Skijaške cipele Salomon S/PRO HV stoga su izuzetno pogodne za sve rekreativne skijaše koji se žele osjećati udobno i ugodno tijekom cjelodnevnog rekreativnog skijanja.

grey logo bijeli
  • MARKETING
  • IMPRESUM
  • UVJETI KORIŠTENJA
  • O NAMA
  • KONTAKT